Slovenija ostala bez Triglavskog ledenjaka

Posljednji komad leda na Triglavskom ledenjaku potpuno se otopio. Najnovija je to alpska žrtva ekstremno vrućeg ljeta u Europi. Nekada značajna ledena masa, koja je između 1983. i 2003. izgubila 93 posto svoje površine, smanjila se na manje od jednog hektara i desetljećima prkosila predviđanjima o svom nestanku.

Ipak, posljednjih pet godina, koje uključuju i tri najtoplije zabilježene godine u Europi, zadalo je konačni udarac, piše The Guardian.

Gubitak važnog pokazatelja klime

Preostali led otopio se do te mjere da je ostao tek u nekoliko izoliranih džepova. Do kraja ljeta, zadnji dio glavnog ledenog tijela mjerio je svega nekoliko metara. Nove fotografije planinske padine, snimljene prije i poslije ovosezonskog snijega, potvrđuju da leda više nema.

Matija Zorn, ravnatelj Geografskog instituta Antona Melika, izjavio je da Triglav zauzima središnje mjesto u slovenskom nacionalnom identitetu i da nestanak ledenjaka predstavlja gubitak važnog izvora podataka i pokazatelja klimatskih promjena.

"Svake sam godine znao da će leda biti sve manje", rekao je Zorn. "No, svake me godine iznova šokiralo koliko je leda gore nestalo."

Posljedice za cijele Alpe

Snažni toplinski valovi, pojačani emisijama ugljika, ostavili su traga na Alpama i pretvorili velike bijele ledenjake u ono što znanstvenici nazivaju "mjesečevim" kamenim pustinjama. Prošlog su mjeseca švicarski glaciolozi objavili da je u posljednjih pet godina nestala gotovo petina leda u toj zemlji, dok je samo u 2026. volumen pao za 5,5 posto.

U Sloveniji, gdje se nalazi jugoistočni krak Alpa, Triglavski je ledenjak najveći pad doživio u prošlom stoljeću. Povijesni podaci govore da je sredinom 19. stoljeća prekrivao oko 40 hektara, a do 1946., kada su provedena prva službena mjerenja, njegova se površina smanjila na 14 hektara.

Zorn, koji je prva mjerenja na ledenjaku proveo 2001., kaže da je brzina promjena bila iznenađujuća čak i u desetljećima kada se činilo da se ledenjak opire. Mjesto na kojem je morao stavljati dereze da ne bi proklizao svake se godine pomicalo sve više.

"Topljenje je nevjerojatno", rekao je. "Godine 2002. izvadili smo jezgru leda za geokemijsku analizu i bila je duboka oko pet metara. Sljedeće sam godine stajao na istom mjestu... ne na ledu, nego na stijeni."

Kulturni simbol

Triglav je najviši vrh Slovenije i kulturno važno mjesto koje bi, prema tradiciji, svatko u toj naciji skijaša i planinara trebao posjetiti barem jednom. Iako je ledenjak nestao, znanstvenici su pronašli led u špiljama ispod Triglava jer je njegovo povlačenje otkrilo nove otvore.

Drugi slovenski ledenjak, onaj na planini Skuta, također se smanjio, ali se očekuje da će preživjeti još nekoliko godina jer se nalazi u sjeni. Zapadna Europa ove je godine pretrpjela najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Vrućine su uzrokovale procijenjenih 50.000 smrtnih slučajeva i skupe sekundarne posljedice, od uništenih usjeva do prisilnog zatvaranja elektrana.

Miha Pavšek, glaciolog i planinski vodič, kaže da se "priroda mijenja pred našim očima", ali da ljudi to još uvijek ne shvaćaju ozbiljno. "S topljenjem ledenjaka odlazi i dio mene", rekao je Pavšek, koji čuva fotografiju svojih roditelja na tom mjestu iz 1957. godine. "Postoje stvari za koje su ljudi mislili da su vječne. Ledenjaci očito nisu."