Schengen za zapadni Balkan: Što bi to značilo?

Proširenje schengenskog prostora na zapadni Balkan u interesu je Europske unije, piše u gostujućem komentaru za švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) Christoph Bender, zamjenik predsjednika neovisnog istraživačkog centra Europska inicijativa za stabilnost (ESI).

"Europska unija trebala bi državama zapadnog Balkana ponuditi plan za pristupanje schengenskom prostoru, europskom prostoru slobodnog kretanja bez graničnih kontrola. To bi bio dobrodošao poticaj vjerodostojnosti EU-a. A budući da susjedi u schengenskom prostoru moraju blisko surađivati u sigurnosnim pitanjima, to bi istodobno bio način da nekadašnji suparnici prevladaju svoje granične sporove i pridonesu trajnom miru", ističe Bender.

Inovativan način jačanja vjerodostojnosti

Bender primjećuje da EU teško uspijeva ostvariti utjecaj, čak i u svojem neposrednom susjedstvu, a upravo je to, smatra, područje u kojem je ostvario svoje najuspješnije vanjskopolitičke rezultate. Pritom dodaje da je proširenjem nekadašnje države istočnog bloka pretvorio u prosperitetne, miroljubive demokracije.

Bender navodi da bi ponuda plana za članstvo u schengenskom prostoru bila inovativan način da EU ojača svoju vjerodostojnost i stvori dodatne poticaje za reforme te objašnjava kako bi to moglo funkcionirati.

"Države članice zadužile bi Komisiju da izradi katalog kriterija: schengensku pravnu stečevinu – kontrolu vanjskih granica, viznu politiku, Schengenski informacijski sustav, policijsku suradnju i zaštitu podataka – uz dodatne uvjete u području vladavine prava. Komisija bi svakih šest mjeseci izvještavala o napretku, a čim neka zemlja ispuni sve kriterije, države članice morale bi dati suglasnost u Vijeću EU-a. Reforme i bliža suradnja koja iz njih proizlazi mogu ojačati sigurnost, umjesto da je oslabe", rekao je.

Stabilizacija najosjetljivijih država regije

U komentaru za švicarski list Bender ocjenjuje i da bi reforme i konačno članstvo pomogli stabilizaciji najosjetljivijih država regije – Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova – gdje Bošnjaci, Srbi i Albanci žive s obiju strana granica.

"Budući da je članstvo u EU-u postalo sve udaljenije, vraćaju se opasni narativi s kraja osamdesetih godina, koji su i doveli do ratova devedesetih, a s njima i ideja o pomicanju granica duž etničkih linija, koju su 2018. godine pokrenuli predsjednici Srbije i Kosova. Državni pogreb koji je Srbija organizirala za Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, samo je najnoviji podsjetnik na to", smatra Bender.

"Takav plan malo bi koštao EU, a pristupile bi mu samo zemlje koje su ozbiljno spremne na reforme. Ali i sam proces dao bi EU-u veći utjecaj i omogućio mu da povrati dio izgubljene vjerodostojnosti. Još važnije, Balkanu bi ponudio nešto bolje od sljedećeg spora oko toga gdje trebaju prolaziti granice – granice koje više ne bi imale nikakvo značenje", zaključuje Bender.

Doseljavanje bez mnogo buke

U tekstu naslovljenom "Ovisimo o radnoj snazi sa zapadnog Balkana", njemački list Die Zeit piše o planovima vlade u Berlinu da smanji broj radnih migranata iz jugoistočne Europe koji dolaze u zemlju.

"Regulativa za zapadni Balkan? Nikad čuli? Nije ni čudo. Radni migranti iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije prilično su rijetko u središtu migracijskih rasprava. Možda i zato što njihovo doseljavanje funkcionira bez mnogo buke. Ljudi iz tih šest zemalja, za razliku od većine doseljenika, ne moraju dokazivati znanje njemačkog jezika ni stručne kvalifikacije. Potreban im je samo posao u Njemačkoj. I sreća da dobiju jedno od mjesta predviđenih godišnjom kvotom, koja trenutačno iznosi 50.000", piše autor Simon Langemann o takozvanoj "Regulativi za zapadni Balkan":

Ima li opravdanja za prepolovljenje kvote?

Langemann podsjeća da je tu regulativu 2016. godine uvela koalicija demokršćana i socijaldemokrata jer su tada mnogi ljudi sa zapadnog Balkana podnosili zahtjeve za azil bez izgleda za uspjeh, dok su u Njemačkoj mogli biti korisni kao radna snaga.

Kvotu je, dodaje, 2024. godine udvostručila vlada takozvane semafor-koalicije, na 50.000, a crveno-crna koalicija sada je ponovno želi prepoloviti. Je li to opravdano?

Prema pisanju lista Die Zeit, Savez njemačkih udruga poslodavaca (BDA) smatra da nije jer i dalje postoji velika potreba za radnom snagom.

"To posebno vrijedi za sektore u kojima ljudi sa zapadnog Balkana često pronalaze posao: ugostiteljstvo, logistiku i građevinarstvo. Upravo bi građevinski sektor, zahvaljujući milijardama iz posebnog fonda savezne vlade, trebao imati pune ruke posla. Međutim, upravo bi taj zamah mogao biti osujećen", upozorava BDA u dokumentu koji je nedavno objavio kao reakciju na prijedlog koalicije.

Vanessa Ahuja, članica uprave Savezne agencije za zapošljavanje (BA) zadužena za međunarodne poslove, upozorava da bi prepolovljenje kvote oslabilo uspješan model doseljavanja s visokom razinom integracije na tržište rada.

"Daljnje smanjenje kvote dodatno bi otežalo tvrtkama pristup radnoj snazi", stoji u odgovoru BA na upit Die Zeita.

Na upit koji je njemački list uputio nekolicini zastupnika CDU-a u Bundestagu odgovorila je Sandra Karstensen, koja je dugo radila u upravi zračne luke. Karstensen smatra da bi Regulativa za zapadni Balkan trebala ostati na snazi u sadašnjem obliku, a ne da se ograničava, prenosi Deutsche Welle.