Prosvjed u Zagrebu okupio desetke tisuća ljudi: "Hrvatska ovo nije vidjela 30 godina"

U Zagrebu se u subotu održao prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu, organiziran nakon velike afere s desecima tisuća tona opasnog otpada odloženog na području Gospića.

Na prosvjed su stigli deseci tisuća ljudi.

Okupljanje sudionika počelo je u 11 sati na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava, nakon čega je povorka krenula prema Trgu bana Josipa Jelačića, gdje je u podne počeo središnji dio programa. Okupljeni su tijekom prosvjeda skandirali "Gospić, Gospić" i "Odlazi, HDZ!".

Kako su organizatori i najavili, na prosvjedu nitko od političara nije držao govore, ali su u povorci sudjelovali brojni dužnosnici s različitih strana političkog spektra. Među njima su bili gradonačelnici Zagreba, Sinja, Primoštena i Gospića. Prosvjed je podržao i predsjednik Republike Zoran Milanović, a u ime njegovog ureda došao je predstojnik Orsat Miljenić.

"Trebamo li reći da je iznad očekivanja?"

Vladimir Šulentić iz inicijative "Gospić je naš dom" rekao je da su vrlo zadovoljni odazivom.

"Trebamo li reći da je iznad očekivanja? Moramo biti malo skromni. Naša procjena bila je oko 30.000 ljudi, a koliko će ih točno biti, prebrojit će službe i znat će se brzo", izjavio je Šulentić.

Dodao je da je prosvjed bio dostojanstven i da Hrvatska tako nešto nije vidjela 30 godina.

"Krajem devedesetih studirao sam u Zagrebu kada je bio prosvjed za Stojedinicu. Meni je ovo slična priča. Brojnost ljudi nije ni važna, puno je važnije dostojanstvo i zajedništvo koje su pokazali", rekao je.

Šulentić nije htio spekulirati o broju prosvjednika, ali je napomenuo da su im ljudi javljali kako je velik broj njih ostao na potezu između Zrinjevca, duž cijele Praške ulice pa do Trga.

"Ne bih htio procjenjivati, znat će se vrlo brzo", zaključio je.

Što traže organizatori?

Njegova kolegica iz inicijative Jasmina Zeba s pozornice je predstavila zahtjeve koje su uputili vladajućima.

"Glavni zahtjevi odnose se na cjelokupni plan sanacije otpada u Gospiću u roku od 20 dana. Zatim tražimo hitno uklanjanje 33 tisuće tona zakopanog otpada na lokaciji Silos, uvrštavanje lokacije Rakitovac u plan gospodarenja otpadom s jasnim rokovima, dugotrajan monitoring vode, zraka i tla, uvrštavanje mogućnosti kolektivne tužbe u Zakon o zaštiti okoliša. Tražimo i da se sve 'crne točke' uvrste u plan gospodarenja otpadom i privremenu zabranu uvoza otpada", pojasnila je Zeba, piše Index.