Prije 35 godina Hrvatska je pokrenula postupak razdruživanja od Jugoslavije
Hrvatska u četvrtak obilježava Dan neovisnosti, spomendan na 25. lipnja 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika.
Ustavnoj odluci o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske prethodila je odluka hrvatskih građana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Više od 92 posto birača tada se izjasnilo protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.
Ustavnom odlukom koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine, a koja ima sedam točaka, Republika Hrvatska proglašena je suverenom i samostalnom državom. U odluci se navodi kako Hrvatska tim činom pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ te postupak međunarodnog priznanja.
Istoga dana Sabor je donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Sabor zasjedao osam dana
Svečana sjednica Hrvatskog sabora održana 25. lipnja 1991. bila je vrhunac zasjedanja koje je počelo 18. lipnja i neprekidno trajalo osam dana. Na njoj su doneseni državnopravni akti na temelju kojih je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.
Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je toga dana prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom", izjavio je Tuđman.
Pozvao je vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju "čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta".
Njegove riječi "živjela nam vječno samostalna i suverena Republika Hrvatska" zastupnici su popratili dugotrajnim pljeskom i pjevanjem himne "Lijepa naša domovino".
"Rođena je država Hrvatska"
Politička javnost tu sjednicu pamti i po rečenici koju je nakon izglasavanja akata ključnih za suverenost i samostalnost izgovorio tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan, koji je vodio svečanu sjednicu.
"Rođena je država Hrvatska. Neka joj je dug i sretan život", poručio je Domljan, koji je u kasnijim intervjuima otkrio da nije pripremio govor te da mu je ta rečenica "u zadnji čas pala na pamet".
Okolnosti u kojima je Sabor donio povijesnu odluku o razdruživanju bile su iznimno teške. Pobuna dijela lokalnih Srba, započeta u kolovozu 1990. i u javnosti poznata kao balvan-revolucija, uz potporu JNA postupno je prerastala u rat.
Tome su prethodili Krvavi Uskrs na Plitvicama, sukob u Borovu Selu i ubojstvo 12 hrvatskih redarstvenika.
Neuspješnima su se pokazali i pokušaji političkog rješavanja krize kroz sastanke predsjednika jugoslavenskih republika.
Od moratorija do konačnog raskida
Europska zajednica pokušala je zaustaviti krizu Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991. godine, kojom su Hrvatska i Slovenija prihvatile tromjesečni moratorij na provedbu odluka donesenih 25. lipnja.
Nakon isteka moratorija, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore, donio odluku o raskidu "državnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama Hrvatska tvorila dosadašnju SFRJ".
Od 2001. do 2019. godine 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti, državni blagdan i neradni dan. U prvom desetljeću moderne hrvatske države Dan državnosti slavio se 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990. godine.
Izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019., koje su stupile na snagu 2020. godine, Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja proglašen Danom neovisnosti. Od državnog blagdana i neradnog dana postao je spomendan i redovni radni dan, prenosi Hina.
