Povijesni preokret u informiranju: Društvene mreže prestigle portale i televiziju
Više od polovice pripadnika generacije Z u Hrvatskoj vijesti najčešće pronalazi na društvenim mrežama i digitalnim platformama, dok su televizija, radio i tiskani mediji izgubili velik dio nekadašnje važnosti među mlađom publikom.
Istraživanje Agencije za elektroničke medije pokazalo je da društvene mreže predstavljaju glavni izvor informacija za 52 posto mladih rođenih između 1997. i 2012. godine. Gotovo trećina najviše se informira preko internetskih portala, dok su televizija, radio i tisak prvi izbor za samo oko 15 posto pripadnika generacije Z.
Istraživanje je provedeno u travnju 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.014 punoljetnih građana Hrvatske, a podatke je prikupila agencija Ipsos.
Mladi vijesti više ne traže – one pronalaze njih
Promjena se ne odnosi samo na platformu preko koje mladi dolaze do informacija. Mijenja se i sam način praćenja vijesti.
Čak 70 posto pripadnika generacija Z i Y navodi da vijesti nikada ili rijetko traži ciljano. Informacije do njih uglavnom dolaze usput – tijekom pregledavanja TikToka, Instagrama, YouTubea, Facebooka i drugih platformi.
To znači da sve veći dio publike više ne otvara izravno naslovnicu nekog portala niti u određeno vrijeme uključuje televizijski dnevnik. Vijesti se pojavljuju između zabavnih videosnimki, objava prijatelja, influencera, oglasa i sadržaja koje je odabrao algoritam.
U općoj populaciji Hrvatske televizija i informativni portali još su najvažniji izvori, ali je generacijski smjer promjene sve vidljiviji. Među pripadnicima generacije Y društvene mreže glavni su izvor informacija za 32 posto ispitanika, dok se 45 posto njih najviše oslanja na internetske portale.
Više od polovice građana izbjegava vijesti
Istraživanje je pokazalo i zabrinjavajuće razmjere izbjegavanja vijesti.
Ukupno 31,2 posto ispitanika kazalo je da vijesti namjerno izbjegava povremeno, a 16,8 posto to čini često. Kada se uključe osobe koje vijesti dugotrajno izbjegavaju, njihov udio raste na približno 52 posto.
Još 3,6 posto ispitanika izjavilo je da više uopće ne prati vijesti, dok ih 4,5 posto nema razvijenu svakodnevnu naviku njihova praćenja.
Među glavnim razlozima izbjegavanja vijesti izdvojeni su emocionalna iscrpljenost, prevelika količina negativnih sadržaja, nezainteresiranost za politiku i javni život te nezadovoljstvo načinom na koji mediji proizvode i predstavljaju informacije.
Publiku odbijaju hiperprodukcija, senzacionalizam, trivijalni sadržaji i osjećaj da se iste negativne teme neprestano ponavljaju.
Društvene mreže prvi put ispred portala i televizije
Hrvatski rezultati dio su znatno šire globalne promjene. Reutersov institut za proučavanje novinarstva u izvješću Digital News Report 2026. navodi da su društvene mreže i videoplatforme prvi put postale najrašireniji način pristupa vijestima na globalnoj razini.
Njima se koristi 54 posto ispitanika u 48 promatranih tržišta, u usporedbi s 52 posto onih koji vijesti prate preko televizije i 51 posto korisnika internetskih stranica i aplikacija medijskih kuća.
Važno je napomenuti da se ovdje govori o korištenju određenog kanala za praćenje vijesti, a ne nužno o jedinom ili glavnom izvoru. Društvene mreže i videoplatforme kao svoj glavni izvor globalno navodi 30 posto ispitanika.
Od 2020. godine korištenje televizije kao izvora vijesti palo je za 13 postotnih bodova, a medijskih portala i aplikacija za 12 bodova. Platforme su tako preuzele vodeće mjesto dijelom zbog vlastitog rasta, ali još više zbog postupnog napuštanja tradicionalnih kanala.
Video postao ključni format
Čak 77 posto ispitanika obuhvaćenih Reutersovim istraživanjem tijekom tjedna pogleda najmanje jedan informativni video na internetu.
Najbrže rastu TikTok i Instagram, dok YouTube ostaje najveća videoplatforma za praćenje vijesti. Zanimljivo je da se rast gledanja ne događa na stranicama medijskih kuća, nego gotovo u cijelosti na vanjskim platformama.
Gledanost videosadržaja na portalima i u aplikacijama samih medija pala je za pet postotnih bodova. To pokazuje da objavljivanje videa samo po sebi nije dovoljno – mediji moraju biti prisutni na platformama na kojima se publika već nalazi.
Algoritam određuje koje će vijesti korisnik vidjeti
Premještanje informiranja na društvene mreže donosi i rizike. Korisnici često ne biraju izvore sami, nego im sadržaj preporučuje algoritam na temelju ranijih pregleda, reakcija i interesa.
Tako nastaje „informacijski mjehur“ u kojem korisnik uglavnom vidi objave koje potvrđuju njegove postojeće stavove. Sličan učinak ima i „komora jeke“, zatvorena digitalna zajednica u kojoj se ista mišljenja ponavljaju i međusobno pojačavaju, dok suprotni argumenti teško dolaze do korisnika.
Posljedice mogu biti politička polarizacija, lakše širenje dezinformacija i nestanak zajedničke činjenične osnove potrebne za javnu raspravu.
Reutersovo istraživanje pokazuje taj paradoks: publika se sve više oslanja na društvene mreže, iako im vjeruje manje nego etabliranim medijima. Vijestima na društvenim mrežama vjeruje 22 posto ispitanika, dok ukupno povjerenje u vijesti iznosi 37 posto.
Prilika za lokalne medije
Promjena navika ne znači nužno kraj profesionalnih medija, ali traži drukčiji pristup. Portali više ne mogu očekivati da će publika svakodnevno sama dolaziti na njihove naslovnice.
Vijesti moraju prilagođavati mobilnim uređajima, kratkom videu i društvenim platformama, ali bez odricanja od provjere činjenica, konteksta i profesionalnih standarda.
Posebnu priliku imaju lokalni mediji, koji mogu ponuditi informacije koje korisnici teško mogu dobiti od influencera i velikih globalnih platformi – od izvještavanja o prometu, vremenskim nepogodama i izvanrednim situacijama do praćenja lokalnih institucija i problema građana.
Upravo se tijekom požara, poplava i drugih kriznih događaja pokazuje da publika i dalje traži provjerene, brze i lokalno relevantne informacije. Profesionalni mediji nisu izgubili potrebu publike za vjerodostojnošću, ali su izgubili monopol nad načinom na koji informacije do nje dolaze.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.


























