O BiH kao da se nije ni pričalo: Ni političke hrabrosti ni želje za EU

Njemački kancelar Friedrich Merz kaže kako živimo u vremenu geopolitičkog imperijalizma te kako Zapadni Balkan ne smije postati prostor na kojem se velike sile natječu za utjecaj.

"Samo zajednička perspektiva, koja podrazumijeva pristup europskom jedinstvenom tržištu i institucijama Europske unije, može osigurati prijeko potrebnu stabilnost za cijelu regiju. Koliko je to i dalje hitno pitanje pokazuje ruski brutalni agresorski rat protiv Ukrajine, o kojem smo danas također razgovarali“, poručio je Merz novinarima u crnogorskom Miločeru.

Zemlje Zapadnog Balkana politički pripadaju Europi, dodaje Merz, te ističe kako je to dugo bila samo fraza za prigodne govore, ali da je posljednjih mjeseci napravljeno nekoliko konkretnih koraka.

"Crna Gora na najboljem je putu da uskoro postane članica Europske unije. Ostale zemlje trebaju je slijediti", istaknuo je njemački kancelar.

Kako je kazao, EU mora rasti želi li sačuvati svoj suverenitet u svijetu i biti prepoznata kao značajan i samostalan čimbenik globalne moći.

Berlinski proces dao rezultate, regiji nedostaje političke hrabrosti

Mladi, povezivanje industrija, integracija telekomunikacijskog sektora, uvjeti za ulaganja i potpora startup tvrtkama područja su u kojima je Berlinski proces dao konkretne rezultate.

Ipak, prema riječima njemačkog kancelara Merza, i dalje ima brojnih blokada zbog kojih je potrebno više političke hrabrosti.

„Dijalog o normalizaciji odnosa između Prištine i Beograda mora hitno izaći iz slijepe ulice. Također, u Bosni i Hercegovini potrebna je hrabrost da se suprotstavimo sve izraženijoj polarizaciji i gradimo mostove između ljudi i zajednica“, naglasio je Merz.

Zaključio je da je pred državama regije i dalje težak put na kojem nisu same te je čestitao Austriji i kancelaru Christianu Stockeru na preuzimanju predsjedanja Berlinskim procesom od sljedeće godine.

Rama, Plenković, Kurti, Macut, Kos...

Premijer Crne Gore Milojko Spajić zahvalio je Njemačkoj na kontinuiranoj potpori europskoj perspektivi regije, istaknuvši da Berlinski proces, dvanaest godina nakon pokretanja, potvrđuje temeljnu ideju europskih integracija: da se trajni mir gradi zajedničkim rezultatima, suradnjom i solidarnošću.

Govoreći o konkretnim koristima regionalnog povezivanja, premijer je ukazao na važnost Zajedničkog regionalnog tržišta i postupnog približavanja jedinstvenom tržištu Europske unije, što bi trebalo omogućiti brži protok robe, priznavanje kvalifikacija, lakše poslovanje i pristup novim tržištima.

Summitu su nazočili i premijeri Srbije Đuro Macut, Albanije Edi Rama, Kosova Albin Kurti, Hrvatske Andrej Plenković i Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, kao i predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.

Na samitu je bila i europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja je rekla da Crnu Goru od završetka pregovora s Europskom unijom dijele tjedni ili mjeseci.

Hrvatska i Crna Gora na dobrom putu

"Hrvatska i Crna Gora u četvrtak su postigli velik napredak po pitanju obeštećenja logoraša", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon samita. On je dodao kako Zagreb od Podgorice očekuje da do kraja godine riješi i druga pitanja "ako želi do tada završiti pregovore".

Plenković se sastao s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem i pozdravio odluke vlade u Podgorici koji idu u smjeru rješavanja otvorenih pitanja. U izjavi nakon susreta naglasio je kako nije riječ o bilateralnim, već vrijednosnim pitanjima koji se tiču ključnih europskih vrijednosti i pregovaračkih poglavlja.

Hrvatska od Crne Gore očekuje i rješavanje pitanja 14 nestalih, daljnjeg procesuiranja ratnih zločina, povratka školskog broda Jadran, obeštećenje hrvatskih obitelji u Crnoj Gori koji su bili žrtve eksproprijacije te pitanja razgraničenja, piše Deutsche Welle.