Nova droga u Europi pojavljuje se gotovo svakog tjedna

Nova psihoaktivna tvar u Europi se pojavljuje gotovo svakog tjedna, upozorava se u novom izvješću Agencije Europske unije za droge.

Tržište droga, navode stručnjaci, postaje sve složenije i opasnije. Samo prošle godine prvi je put zabilježeno 50 novih psihoaktivnih droga, čime je njihov ukupan broj premašio tisuću.

Posebnu zabrinutost izazivaju novi sintetički opioidi, povezani sa sve većim brojem predoziranja i smrtnih slučajeva. Kanabis je i dalje najčešće korištena droga u Europi, no raste i konzumacija kokaina, ketamina te drugih stimulansa.

''Dolazi do sve veće i veće ponude kanabisa koji prvi put nije samo europske proizvodnje, nego se radi o kanabisu koji dolazi iz SAD-a, odnosno Kanade, koji je puno potentniji i jači od kanabisa koji se kod nas nalazio. Tako dolazi do problema njegova miješanja s polusintetskim, odnosno sintetskim kanabinoidima. Ekspanziju i dalje ima kokain. To je ono što se događa zadnjih desetak godina, kokain i dalje raste, s time da raste i njegova proizvodnja. Ono što je posebice opasno jest to što je njegova kvaliteta, odnosno potentnost, sve veća i veća'', rekao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Nove tvari

Psihijatar Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, govoreći o problematici droga, rekao je da novi trendovi vrlo brzo stižu i u Hrvatsku.

''Europsko tržište je na neki način jedinstveno, bez obzira na to što ima svoje specifičnosti. Uistinu je vrlo izazovno da svaki tjedan imamo jednu novu drogu. To nema toliko širok doseg kao što imamo situaciju s kanabisom ili kokainom. Međutim, mi zapravo dobivamo mačka u vreći i ne znamo kakve potencijalno ozbiljne komplikacije to može imati za psihu i za tijelo'', rekao je Ćelić.

Govoreći o položaju Hrvatske u odnosu na europski prosjek, naveo je kako je Hrvatska ispod prosjeka kada je riječ o novim psihoaktivnim tvarima.

''Rekao bih da zemlje Beneluksa, Španjolska i Portugal imaju najveću zastupljenost vezano za te nove psihoaktivne tvari, jer se na tim područjima otkriva najviše tajnih laboratorija. Osim što su prije dolazile iz Dalekog istoka, Kine, Indije i drugih područja, sada imamo situaciju da se te droge proizvode i na europskom kontinentu'', rekao je.

Kokain i kanabis

Ćelić je istaknuo kako nove psihoaktivne tvari u javnozdravstvenom smislu nisu najveći problem u Hrvatskoj jer se ne radi o velikim brojkama.

''Ipak su kanabis i kokain, sintetski stimulansi, speed i ecstasy, ono što je najveći problem i ono što konzumira najviše mladih'', rekao je.

Na razini Europske unije, prema njegovim riječima, kanabis konzumira 25 milijuna osoba u dobi od 15 do 64 godine, dok je broj konzumenata kokaina nešto veći od četiri milijuna.

Ćelić je upozorio kako kanabis i stimulansi nemaju toliko izraženu fizičku ovisnost kao heroin, zbog čega manji broj konzumenata ulazi u zdravstveni sustav.

''Kada govorimo o kanabisu i stimulansima, samo 10 posto ljudi koji konzumiraju te droge ulazi u zdravstveni sustav, a to je situacija koja je identična na razini cijele Europske unije'', rekao je.

Opasna miješanja

Jedan od najvećih problema, upozorio je Ćelić, jest to što konzumenti često ne znaju što uzimaju.

''S jedne strane imamo problem politoksikomanije, odnosno da jedna osoba istodobno uzima više različitih psihoaktivnih tvari, pa se, kako mi kažemo, miješaju dizalice i spuštalice. To povećava vjerojatnost ozbiljnih komplikacija i vjerojatnost da ti konzumenti završe na hitnim prijemima'', rekao je.

Dodao je kako konzumacija stimulansa znatno povećava broj različitih kardioloških tegoba, zbog čega dio konzumenata završi na internim odjelima, a ne obraća se uvijek pozornost na mogućnost da su uzimali neki od stimulansa.

''Ono što je najveći problem su lažne droge. Vi želite kupiti kokain, a dobijete, primjerice, neku drugu drogu, ketamin, neki sintetski stimulans ili mefedron, odnosno sintetske katinone, koji su značajno jeftiniji od kokaina'', rekao je Ćelić.

Kokain sve dostupniji

Govoreći o kokainu, Ćelić je rekao kako je taj trend primjetan i u Hrvatskoj.

''To je prije bila droga zlatne mladeži. Danas to više nije tako. Također, kokain je godinama držao svoju stabilnu cijenu. Nažalost, sada imamo kokain koji je veće čistoće i kojemu se smanjuje cijena, dakle, pitanje ponude i potražnje'', rekao je.

Istaknuo je kako je europski kontinent posljednjih nekoliko godina, osobito nakon pandemije COVID-a, preplavljen kokainom, a isti trend vidi se i u Hrvatskoj.

''To više nisu samo konzumenti u velikim gradovima, priobalju i pograničnim područjima, nego u cijeloj Hrvatskoj. U nekim manjim sredinama, u Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Osječko-baranjskoj županiji, gdje nije bilo toliko konzumenata droga, danas je, nažalost, ta droga dostupna i u manjim sredinama'', rekao je Ćelić.