Nakon Mladićevog sprovoda uslijedile osude iz Hrvatske, BiH i OHR-a: "Ovo je Srbija iz devedesetih"
Sprovod Ratka Mladića u Beogradu izazvao je niz političkih i institucionalnih reakcija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Europskoj uniji, uz poruke da način njegova ispraćaja pokazuje kako se dio političke scene u Srbiji i dalje nije jasno odmaknuo od ideologije devedesetih godina.
Politika iz 90-ih
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić poručio je kako događaji u Beogradu potvrđuju da "Srbija i dalje vodi politiku iz devedesetih godina".
"Slavljenje ratnog zločinca, jedinog osuđenog za genocid nakon Drugog svjetskog rata, neprihvatljivo je", rekao je Anušić, izrazivši očekivanje da će Europska komisija i drugi međunarodni akteri Srbiji ispostaviti "politički račun" zbog događaja vezanih uz Mladićev sprovod.
"Srbija jednom zauvijek mora dobiti poruku kako se treba ponašati" te koje vrijednosti treba poštovati ako želi biti dio zapadnog svijeta i partner na svim razinama, dodao je.
-webp-wm.webp)
Medved: Država je itekako bila prisutna
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ocijenio je da je Beograd pokušao "retorički izbjeći" tvrdnju da je riječ o ispraćaju na državnoj razini, ali da je praksa pokazala suprotno.
"Na ceremoniji je itekako bila prisutna država", rekao je Medved, ukazujući na nazočnost dužnosnika, vojske i vojnih počasti.
Prema njegovim riječima, takav odnos pokazuje da Srbija nije prihvatila svoju ulogu u ratnim zločinima.
"U ovom konkretnom slučaju možemo vidjeti i u praksi da se Srbija ne odriče nositelja i provoditelja zločinačke ideologije", rekao je Medved.
Europska komisija, međutim, nije zauzela tako oštar stav. Glasnogovornica Komisije Paula Pinho rekla je kako je bilo najava da će sprovod biti održan uz državne počasti, ali da se to, prema ocjeni Komisije, nije dogodilo.
"Čuli smo da je bio predviđen pogreb s državnim počastima, ali to se nije dogodilo", rekla je Pinho.
Njezina izjava uslijedila je nekoliko dana nakon što je europska povjerenica za proširenje Marta Kos otkazala planirani posjet Srbiji zbog veličanja Ratka Mladića.
Konaković najavio smanjenje odnosa sa Srbijom
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio je konkretne poteze na smanjenju razine odnosa sa Srbijom, nakon sprovoda i javnog veličanja Ratka Mladića.
"Ovo je Srbija iz 90-ih, ali mi nismo Bosna i Hercegovina iz 90-ih. Ovo je 2026. godina i skupo smo platili cijenu obrane naše domovine, ali smo iz nje izvukli pouku", rekao je Konaković.
Pozvao je Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju, Ujedinjene narode i zemlje Organizacije islamske suradnje da ne ostanu samo na priopćenjima, nego da poduzmu konkretne mjere prema onima koji veličaju ratne zločince.
Kazao je kako bi, da ima ovlasti, odmah prekinuo diplomatske odnose BiH sa Srbijom.
"Da mogu, danas bih odmah prekinuo sve diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću intenzivno narednih tjedana da razinu odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine svedem na najnižu moguću", rekao je.
Najavio je i razmatranje povlačenja dijela osoblja Veleposlanstva BiH u Beogradu te mogućnost prebacivanja dijela konzularnih poslova u Zagreb, Podgoricu i druga mjesta.
Konaković je poručio i da više neće održavati bilateralne sastanke sa srbijanskim dužnosnicima dok se, kako je rekao, odnos Srbije prema tom pitanju ne promijeni.
Najavio je da će tražiti sankcije za pojedince koji su sudjelovali na sprovodu, posebno spomenuvši članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.
Isak: Moramo raditi na stvaranju regionalnog fronta protiv pomahnitale četničke ideologije
Federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak poručio je da veličanje Ratka Mladića u Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska više nije marginalni nacionalizam, nego izravna sigurnosna prijetnja Bosni i Hercegovini i cijelom Balkanu, upozorivši da je "povampirena četnička ideologija" ponovno dobila politički i institucionalni legitimitet.
"U Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića dosegnulo je takvu razinu političke, društvene i institucionalne legitimacije da se više ne može opisivati kao marginalni nacionalizam. Kada pravomoćno osuđenom ratnom zločincu počast odaju najviši politički dužnosnici, kada u tome sudjeluju ljudi iz državnih institucija, crkvenog vrha, sportskih organizacija i drugih važnih društvenih struktura, tada više ne govorimo o incidentu na marginama društva. Govorimo o procesu institucionalne normalizacije ideologije koja je već jednom proizvela genocid i ratne zločine", poručio je Isak.
Ističe da se takve pojave više ne smiju tretirati samo kao sigurnosni izazov jer, prema njegovim riječima, predstavljaju izravnu prijetnju dugoročnom miru, političkoj stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine i cijelog Zapadnog Balkana.
"Zato politička priopćenja Europske unije više nisu dovoljna. Europska unija danas je jasno poručila da veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i povijesni revizionizam nemaju mjesta ni u Europskoj uniji ni u državama kandidatkinjama. Ta poruka mora imati i konkretne posljedice", smatra Isak.
Pozvao je Vijeće Europske unije da izmijeni postojeći režim restriktivnih mjera tako što će kao poseban i izričit temelj za sankcioniranje uvesti javno veličanje osoba pravomoćno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, kao i negiranje pravomoćno utvrđenog genocida i drugih međunarodnih zločina te revizionističke pokušaje njihova opravdavanja.
"Željka Cvijanović nije privatna osoba. Ona je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njezino današnje javno odavanje počasti Ratku Mladiću zato se ne može tretirati kao privatni odnos prema prošlosti. Kada osoba koja obnaša jednu od najviših državnih dužnosti odaje počast čovjeku pravomoćno osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, nadležne pravosudne institucije Bosne i Hercegovine imaju obvezu reagirati. Bosna i Hercegovina za to već ima zakon, ali je problem njegova nedosljedna, spora i očito nedovoljno odlučna primjena, osobito kada je riječ o politički moćnim osobama. Zato se poruka Europske unije ne odnosi samo na Srbiju. Bosna i Hercegovina je država kandidatkinja za članstvo u EU i na njezinu teritoriju, osobito u entitetu Republika Srpska, najviši politički dužnosnici iz reda srpskog naroda godinama otvoreno veličaju pravomoćno osuđene ratne zločince. Ako Europska unija kaže da takvom ponašanju nema mjesta u državama kandidatkinjama, onda se ta poruka odnosi i na Bosnu i Hercegovinu", naveo je Isak.
Napominje da je razlika u tome "što se Srbija mora suočiti s ideološkim kontinuitetom nacionalizma i povampirene četničke ideologije koju njezin politički vrh uporno odbija napustiti, dok Bosna i Hercegovina mora odgovoriti na institucionalnu nemoć pravosudnih institucija BiH da primijene vlastite zakone na vlastitu teritoriju".
"I nemojmo sada ponovno slušati ritualne pozive VSTV-a BiH na 'obranu neovisnosti pravosuđa'. Vi ste svoju 'neovisnost' pokazali kada ste odlučili da Milorad Dodik nije počinio kazneno djelo napada na ustavni poredak. Neovisnost pravosuđa nije pravo pravosudnih institucija da budu izuzete od kritike i odgovornosti. Neovisno pravosuđe koje selektivno primjenjuje zakon, koje godinama ne reagira na javne i dokumentirane slučajeve veličanja ratnih zločinaca i koje pokazuje različite stupnjeve učinkovitosti ovisno o tome tko se nalazi pred njima nije pravosuđe, nego privid sustava pravne države", naglasio je Isak.
Dodaje da za njega "nulti vanjskopolitički i sigurnosni prioritet u sljedećem mandatu mora biti snažnije povezivanje Bosne i Hercegovine s Republikom Kosovo, Republikom Albanijom, Crnom Gorom, Hrvatskom i svim drugim državama regije koje imaju interes da Balkan više nikada ne postane prostor na kojem se teritorijalne pretenzije, etnički nacionalizam i rehabilitacija ratnih politika pretvaraju u nasilje".
"I da, govorim o stvaranju fronte protiv pomahnitale četničke ideologije u Republici Srbiji. Govorim o stvaranju regionalne političke i sigurnosne fronte protiv četničkih ideologija koje su već jednom razorile Bosnu i Hercegovinu i zavile u crno cijeli Balkan. Povampirena četnička ideologija više nije unutarnja politička devijacija Srbije niti problem ograničen na Bosnu i Hercegovinu. Njezine političke manifestacije predstavljaju izravnu prijetnju ustavnopravnom poretku, sigurnosti, demokraciji i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Hrvatske i Albanije. Zato odgovor na nju također mora biti regionalan", istaknuo je Isak.
Isak dodaje da nas je "povijest preskupo stajala da bismo si ponovno dopustili luksuz iste procese gledati, prepoznavati i nazivati retorikom sve dok ne bude prekasno".
Kosor traži suspenziju pregovora Srbije s EU
Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor zatražila je od Europske komisije potpunu suspenziju pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom.
"Nakon današnjeg masovnog, protucivilizacijskog klanjanja Srbije ratnom zločincu osuđenom za genocid, očekujem od nesposobne EK i nesposobne čelnice Ursule von der Leyen da u potpunosti suspendiraju pristupne pregovore Srbije za ulazak u EU. To je minimum", napisala je Kosor na X-u.
Ratko Mladić pokopan je na Topčiderskom groblju u Beogradu uz crkvene obrede i nazočnost pripadnika Vojske Srbije, dužnosnika Srbije i Republike Srpske te više tisuća građana.
OHR: Veličanje produbljuje podjele
Oglasio se i Ured visokog predstavnika u BiH, poručivši da se budućnost Bosne i Hercegovine ne može graditi na veličanju osoba odgovornih za najteže ratne zločine.
"Budućnost Bosne i Hercegovine ne može se graditi na osnovi veličanja onih koji su odgovorni za najteže zločine iz prošlosti", poručili su iz OHR-a.
Naglasili su da mir i međusobno razumijevanje moraju počivati na poštovanju dostojanstva svih žrtava i činjenica utvrđenih pred međunarodnim i domaćim sudovima.
Iz OHR-a su upozorili da veličanje osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida i drugih ratnih zločina produbljuju društvene podjele, nanose dodatnu bol žrtvama i njihovim obiteljima te otežavaju pomirenje.
Minuta šutnje u Novom Sadu
Dodatne reakcije izazvao je potez Skupštine Grada Novog Sada, koja je održala minutu šutnje u čast Ratka Mladića, na prijedlog vijećnika vladajuće Srpske napredne stranke Nedeljka Klisurića.
Prijedlog su podržali vijećnici stranaka koje čine vladajuću većinu, među kojima su SNS, Socijalistička partija Srbije, Savez vojvođanskih Mađara, Srpska radikalna stranka, Pokret socijalista i Socijaldemokratska partija Srbije.
Istodobno je skupštinska većina odbila uvrstiti na dnevni red deklaraciju kojom bi bio osuđen govor mržnje pojedinih vijećnika vlasti.
Oporbena skupina "Kreni-promeni" ocijenila je da odbijanje rasprave pokazuje kako se skupštinska većina ne želi ograditi od opasne retorike.
Ratko Mladić pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
-webp.webp)
-webp-wm.webp)
