Još jedna država ukida devetogodišnju osnovnu školu, vraća se osmogodišnji model

Slovenski ministar obrazovanja, znanosti i mladih Borut Rončević najavio je u utorak sveobuhvatnu reformu školskog sustava koja uključuje ukidanje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i postupno uvođenje preoblikovane osmogodišnje osnovne škole od školske godine 2028./2029.

Odluka o reformi uslijedila je nakon objave najnovijih rezultata međunarodnog istraživanja PISA 2025, koji su pokazali značajan pad postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka. Rončević je stanje u obrazovnom sustavu ocijenio "vrlo lošim, a trend katastrofalnim", navode slovenski mediji.

Uz povratak na osmogodišnji model, reforma predviđa uvođenje viših kriterija pri ocjenjivanju, jačanje radne etike, rasterećenje nastavnih planova uz veći naglasak na razumijevanje gradiva te snažniju podršku darovitim učenicima.

Rezultati najlošiji dosad

Prema objavljenom istraživanju PISA 2025, prosječna postignuća učenika u Sloveniji najniža su od početka provođenja tog ispitivanja. U prirodoslovnoj pismenosti rezultati su oko prosjeka zemalja OECD-a, dok su u matematičkoj i čitateljskoj pismenosti pali ispod prosjeka.

Prije tri godine slovenski su učenici zaostajali samo u čitateljskoj pismenosti, dok su u matematici i prirodoslovlju bili iznad prosjeka OECD-a.

Osnovnu razinu matematičke pismenosti ostvarilo je 65 posto učenika. U čitateljskoj pismenosti osnovnu razinu dosegnulo je 64 posto učenika, u usporedbi s prosjekom OECD-a od 69 posto, dok je najvišu razinu čitanja ostvarilo tek 3 posto školaraca. Najbolji rezultat zadržan je u prirodoslovlju, gdje je 76 posto učenika ostvarilo osnovnu razinu.

Uređaji ometaju nastavu

Kao ključni razlozi negativnog trenda navode se pretjerana uporaba digitalnih uređaja, ometanje nastave i pad koncentracije.

Čak 40 posto učenika navodi da njihovi vršnjaci na nastavi ne slušaju nastavnike, 22 posto ističe da ih digitalni uređaji često ometaju u praćenju nastave, dok 48 posto učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka.

Problem predstavlja i kronični nedostatak nastavnog osoblja. Tek 17,5 posto učenika u Sloveniji pohađa škole u kojima ravnatelji ne ističu manjak nastavnika kao prepreku u radu, što je znatno manje od prosjeka OECD-a koji iznosi 28,8 posto.

Iz Sindikata odgoja, obrazovanja, znanosti i kulture Slovenije upozorili su kako su loši rezultati izravna posljedica višegodišnjeg zanemarivanja i nedostatka sustavnih ulaganja u obrazovni kadar.