Istraživanja pokazala: Hrvati vole i prate sport, ali se rijetko njime bave

Čak 43 posto građana Hrvatske nikada ne vježba niti se bavi sportom, dok ih se samo 24 posto tjelesnom aktivnošću bavi nekoliko puta tjedno, pokazuju podaci najnovijeg Eurobarometra koje je analizirao sociolog Ivan Burić u članku objavljenom na portalu Sociologija.hr.

Iako je Hrvatska poznata po velikom interesu za sport, posebice nogomet, istraživanja pokazuju znatnu razliku između praćenja sportskih događaja i osobnog bavljenja tjelesnom aktivnošću.

Prema Ipsosovu istraživanju provedenom uoči ovogodišnjeg Svjetskog nogometnog prvenstva, nogomet u medijima prati 45 posto građana Hrvatske u dobi od 16 do 64 godine, među kojima je 58 posto muškaraca i 29 posto žena.

Istodobno, prema Programu međunarodnog društvenog istraživanja (ISSP), čak 67,2 posto građana vrlo je ponosno na sportska postignuća Hrvatske, čime se zemlja nalazi na drugom mjestu među 29 analiziranih država, odmah iza Slovenije.

Kada se pribroje i oni koji su donekle ponosni, taj udio doseže 91 posto.

Muškarci u Hrvatskoj manje aktivni od europskog prosjeka

Prema Eurobarometru, 43 posto građana Hrvatske starijih od 14 godina nikada ne vježba, što je više od prosjeka Europske unije koji iznosi 39 posto.

Nekoliko puta tjedno sportom se bavi 24 posto građana Hrvatske, dok je na razini EU-a taj udio 38 posto.

U odnosu na 2022. godinu udio građana koji nikada ne vježbaju u Hrvatskoj porastao je za tri postotna boda, dok se u EU-u smanjio za šest bodova.

Posebno je izražena razlika među muškarcima. U Hrvatskoj njih 45 posto nikada ne vježba, dok je europski prosjek 36 posto.

Najveće razlike zabilježene su među muškarcima u dobi od 35 do 44 godine, gdje udio neaktivnih u Hrvatskoj iznosi 48 posto, a u EU-u 29 posto.

Među muškarcima od 55 do 64 godine neaktivno je 66 posto građana Hrvatske, u usporedbi s 46 posto na razini EU-a. U dobnoj skupini od 65 do 74 godine taj omjer iznosi 69 prema 53 posto.

Kod žena su razlike znatno manje, a udio onih koje nikada ne vježbaju iznosi 41 posto i u Hrvatskoj i u EU-u.

Hrvati najčešće vježbaju kod kuće

Razlike postoje i u mjestima na kojima se građani bave tjelesnom aktivnošću.

Polovica tjelesno aktivnih građana Hrvatske, njih 50 posto, navodi da vježba kod kuće, dok je europski prosjek 33 posto.

S druge strane, u parkovima i na otvorenom vježba 31 posto aktivnih građana Hrvatske, u usporedbi s 47 posto u EU-u.

Razlikuju se i motivi za bavljenje sportom. Samo 12 posto aktivnih građana Hrvatske vježba radi zabave, dok je na razini EU-a taj udio 23 posto.

Radi opuštanja vježba 30 posto građana Hrvatske, u usporedbi s 39 posto u EU-u, dok poboljšanje ili održavanje tjelesnog zdravlja kao motiv navodi 38 posto građana Hrvatske i 44 posto Europljana.

Nedostatak vremena i sportske infrastrukture

Kao glavnu prepreku redovitom vježbanju građani Hrvatske najčešće navode nedostatak vremena, njih 34 posto, dok je europski prosjek 37 posto.

Da je bavljenje sportom preskupo, smatra 12 posto ispitanika, što odgovara prosjeku EU-a.

Međutim, znatna razlika postoji kada je riječ o dostupnosti sportske infrastrukture.

Čak 17 posto građana Hrvatske navodi da u blizini mjesta stanovanja nema prikladnih i dostupnih sportskih sadržaja, dok je na razini EU-a taj udio samo sedam posto.

Nedostatak motivacije ili interesa kao razlog nebavljenja sportom navodi 32 posto građana Hrvatske, u usporedbi s 26 posto u EU-u.

Strah od ozljeda spominje 12 posto građana Hrvatske, dok je europski prosjek sedam posto.

Također, deset posto građana Hrvatske navodi nedostatak mogućnosti za vježbanje s osobama iste dobi ili spola, dvostruko više od europskog prosjeka.

Tek šest posto građana Hrvatske spontano navodi da se već redovito bavi sportom, dok je na razini EU-a taj udio 14 posto.

Hrvatska više nacija navijača nego rekreativaca

Sociolog Ivan Burić zaključuje kako rezultati istraživanja ne potvrđuju u potpunosti predodžbu o Hrvatima kao sportskoj naciji, barem kada je riječ o aktivnom bavljenju sportom.

Iako građani Hrvatske iskazuju snažan interes za sportska natjecanja i ponos zbog uspjeha nacionalnih reprezentacija i sportaša, znatno se rjeđe bave tjelesnom aktivnošću od prosječnog građanina Europske unije.

Sport u Hrvatskoj, posebice nogomet, ima važnu društvenu i identitetsku ulogu, ali se interes za praćenje sporta ne prenosi u jednakoj mjeri na osobno vježbanje.

Burić stoga zaključuje da su Hrvati ponajprije nacija navijača, a manje nacija rekreativaca, piše Hina.