Hrvatska pokreće novi mega projekt: Super-željeznica do mora
Projekt nove, tzv. nizinske pruge Zagreb - Rijeka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih zahvata u Hrvatskoj zbog svoje prometne, gospodarske i europske uloge. Nova pruga trebala bi snažnije povezati unutrašnjost zemlje s lukom Rijeka, ali i Hrvatsku sa srednjom Europom.
Kako su za Bauštelu rekli iz HŽ Infrastrukture, dionice Karlovac - Skradnik i Skradnik - Krasica - Tijani trenutačno u fazi izrade idejnog projekta, a plan je do kraja 2026. godine podnijeti zahtjeve za ishođenje lokacijskih dozvola.
"Paralelno s tim, u tijeku je postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu takozvanog Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge", dodali su.
Riječ je o pripremnom koraku za model ugovaranja koji bi trebao objediniti projektiranje i izvođenje radova te ubrzati realizaciju jednog od najsloženijih željezničkih projekata u Hrvatskoj.
Alliance ugovor prvi put u hrvatskoj infrastrukturi
Alliance ugovor je suvremeni model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata, koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Cilj je izbjeći dosadašnja iskustva s dugotrajnim procesima, ponajprije javne nabave, jer se broj postupaka smanjuje na jedan.
"To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konzultante čija će dužnost biti pripremiti i provesti budući postupak javne nabave za izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazi projektiranja i radova na izgradnji nizinske pruge", poručili su iz HŽ-a.
Dodaju kako je ovaj korak nužan jer se takav model do sada nije koristio u Republici Hrvatskoj. Projekt nizinske pruge tako bi trebao predstavljati prvu primjenu Alliance pristupa u nacionalnom infrastrukturnom sustavu. Točna vrijednost radova, izvor financiranja i rok izgradnje bit će definirani nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za radove.
Pruga ključna za Rijeku i srednju Europu
Nizinska pruga dio je triju važnih transeuropskih prometnih koridora: Mediteranskog, Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - istočni Mediteran. Ti koridori povezuju luku Rijeka s Mađarskom i ostalim srednjoeuropskim državama.
Duljina pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će približno 175 kilometara, što je 56 kilometara manje u odnosu na postojeću trasu. Planirana je kao dvokolosiječna i elektrificirana pruga, projektirana za brzine do 160 kilometara na sat. Na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište.
Nova trasa trebala bi omogućiti prometovanje vlakova duljine 750 metara, znatno povećati sigurnost i kapacitet željezničkog prometa te dodatno otvoriti prostor za razvoj lučkog bazena Rijeka. Iz HŽ-a ističu da je projekt važan i za puni razvoj novoizgrađenog terminala Rijeka Gateway, jer bi se njegovom realizacijom znatno više tereta iz riječke luke prema Mađarskoj i srednjoj Europi moglo prevoziti željeznicom.
Dugoročno, nova pruga otvara mogućnosti daljnjeg razvoja riječke luke, uključujući i potencijalno proširenje lučkih kapaciteta na području Omišlja na Krku, čime bi riječka luka dodatno ojačala svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.
Nova trasa, tuneli i vijadukti
Budući da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikog broja pružnih objekata. Ukupno je planirano više od 30 vijadukata i tunela, među kojima bi trebao biti i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug oko 14 kilometara.
Projekt je podijeljen na dvije glavne dionice. Na dionici Karlovac - Skradnik planirana je kombinacija rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dijelova pruge. To uključuje rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pojedinim poddionicama, izgradnju drugog kolosijeka te potpuno novu dvokolosiječnu prugu dugu oko 36 kilometara. Ta dionica obuhvaća 11 vijadukata ukupne duljine 8,1 kilometar i pet tunela s dvije cijevi ukupne duljine 4,6 kilometara.
Na dionici Skradnik - Krasica - Tijani planirana je izgradnja potpuno nove dvokolosiječne elektrificirane pruge duljine 72,2 kilometra. Projekt uključuje i spojne pruge, modernizaciju postojećih pruga na području Ogulina i Josipdola te nove spojeve prema pravcima Knin - Split i Škrljevo - Bakar. Na toj dionici predviđeno je šest vijadukata i devet tunela ukupne duljine 52,2 kilometra.
Olakotna okolnost za izvođenje radova jest to što će se od Karlovca do Tijana graditi potpuno nova trasa. To znači da se radovi neće odvijati uz postojeći željeznički promet.
