Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske u riziku je od siromaštva

U Hrvatskoj je u riziku od siromaštva gotovo svaki peti stanovnik, dok je među osobama starijima od 65 godina taj udio znatno veći i iznosi 39,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu.

Na te podatke upozorava i Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji se obilježava 17. listopada.

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u 2025. godini iznosila 19,5 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 20,7 posto stanovništva.

Hrvatska je time nešto ispod prosjeka Europske unije, gdje je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 20,9 posto stanovnika, odnosno 92,7 milijuna ljudi.

Najugroženiji stariji, osobito žene i samci

Posebno su ugrožene osobe starije od 65 godina.

Među ženama u toj dobnoj skupini u riziku od siromaštva je 42,4 posto, a među muškarcima 35,3 posto.

Kod jednočlanih kućanstava osoba starijih od 65 godina stopa rizika iznosi čak 64,4 posto, dok je među umirovljenicima 36,3 posto.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 9034 eura godišnje.

Zajamčena minimalna naknada 170 eura

Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade od ove godine iznosi 170 eura, deset eura više nego lani.

Cilj je da do kraja mandata sadašnje Vlade dosegne 200 eura, navodi se na mrežnim stranicama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Za starije i radno nesposobne osobe zajamčena minimalna naknada iznosi 221 euro.

Prošle godine koristila ju je 43.171 osoba, dok ih je prije deset godina bilo oko 97.500.

Vladin program za razdoblje od 2024. do 2028. predviđa spuštanje stope rizika od siromaštva ispod 15 posto, dok je nacionalni cilj do 2030. smanjiti broj osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298.000, među kojima 40.000 djece.

Stranka umirovljenika upozorava na rast troškova

Stranka umirovljenika upozorila je da mirovine ne prate rast troškova života te da sve više starijih osoba imovinu mijenja za skrb.

Prema njihovim podacima, javni bilježnici i sudovi prošle su godine u registar upisali 6321 ugovor o doživotnom uzdržavanju i 1446 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kod kojeg se imovina prenosi odmah.

U odnosu na 2024. godinu broj takvih ugovora porastao je za 22,5 posto.

Stranka upozorava i na organizaciju palijativne skrbi te smatra da su potrebni akcijski planovi za aktivno starenje i socijalnu integraciju za sve županije, gradove i općine.

Trajni godišnji dodatak od sedam eura po godini staža ocijenili su dobrodošlom, ali nedostatnom mjerom.

''Snaga jednog društva ne mjeri se snagom mladih i zdravih nego brigom o starijim, siromašnim i bolesnim osobama'', poručili su u priopćenju koje potpisuje predsjednik stranke Lazar Grujić.