Crna Gora ne da Jadran

Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović kazao je kako Crna Gora legalno i legitimno posjeduje školski brod 'Jadran', koji Hrvatska smatra svojim povijesnim vlasništvom, te je odbacio mogućnost da taj jedrenjak plovi pod dvjema zastavama.

Crna Gora u svom posjedu drži 'Jadran' leglano i legitimno, kazao je Krapović te dodao da se "potpuno legalno i legitimno crnogorska zastava vijori na njegovu jarbolu. Za takav stav postoji uporište i postoje argumenti''.

Zagreb ima dokumentaciju

Krapović je to kazao uoči prvog formalnog sastanka mješovitih povjerenstava Hrvatske i Crne Gore koji će se održati u petak u Zagrebu, čime službeno započinju konkretniji pregovori o rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja, s posebnim naglaskom na status školskog broda 'Jadran' i sukcesiju vojne imovine.

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je da brod 'Jadran' nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.

Grlić Radman je za HRT odbacio tvrdnje da Hrvatska koristi ova bilateralna pitanja kako bi blokirala europski put Crne Gore, istaknuvši da je rješavanje susjedskih sporova pitanje vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti.

Osim sukcesije vojne imovine i školskog broda, na popisu otvorenih pitanja dviju država nalaze se i razgraničenje na moru kod poluotoka Prevlake (za što je predviđen poseban pregovarački format), isplata odštete bivšim zatočenicima crnogorskog logora Morinj, pronalazak nestalih osoba iz ratova devedesetih, procesuiranje ratnih zločina te povrat privatne imovine otete Hrvatima u Crnoj Gori.

Zahtjev nije realan

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović smatra da europski put Crne Gore ne smije biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima te je naglasio da zahtjev Hrvatske za povrat imovine vrijedne više od 2,7 milijardi dolara nije realan, podsjeća Hina.

On je podsjetio da su dužnosnici europskih institucija više puta poručili da europski put Crne Gore ne treba biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima, ali je ukazao da je politička realnost često drugačija.

''Svjedoci smo da se Poglavlje 31 već više mjeseci ne zatvara, iako je, čini mi se, tehnički spremno za zatvaranje, upravo zbog određenih bilateralnih stavova, prije svega iz Hrvatske'', kazao je Milatović.

Crna Gora je u pregovorima s EU do sada otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 18 privremeno zatvorila. Europska komisija predložila je privremeno zatvaranje još sedam poglavlja u listopadu, a najavljuje se da bi sva poglavlja mogla biti zatvorena krajem ove ili početkom naredne godine. Crnogorski dužnosnici očekuju da bi zemlja mogla postati članica EU do 2028. godine.