Crna Gora dogodine ulazi u Europsku uniju

Crna Gora može završiti pristupne pregovore do kraja ove godine, a u lipnju sljedeće potpisati pristupni ugovor, Albanija bi mogla zatvoriti sva poglavlja do kraja sljedeće godine, a Moldavija i Ukrajina do kraja 2028., objavila je u srijedu Europska komisija u izvješću o napretku zemalja aspirantica na članstvo u EU-u.

Objavljen paket proširenja

''Napredak tih četiriju zemalja pokazuje da napredovanje prema članstvu u EU-u ovisi o političkoj volji i političkim izborima. Svaka zemlja kandidatkinja može se pridružiti skupini zemalja koje brzo napreduju'', izjavila je povjerenica za proširenje Marta Kos, predstavljajući izvješće o proširenju članovima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

''Današnje izvješće pokazuje da smo na dobrom putu prema sljedećem proširenju, a Crna Gora je prva zemlja koja ima jasne izglede postati 28. članica. S Crnom Gorom imamo zemlju koja se nalazi u završnoj fazi pristupanja EU-u. Po prvi put nakon završetka pregovora o pristupanju s Hrvatskom 2011. godine, Europska unija može uspješno privesti kraju pregovore o pristupanju s nekom zemljom kandidatkinjom'', istaknula je Kos, prenosi Hina.

Komisija je objavila tzv. paket proširenja koji sadrži opću političku procjenu, poruke, preporuke i smjernice o smjeru cijelog procesa integracija te pojedinačna izvješća o napretku za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje - šest zemalja zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku.

Vremenski rokovi

Za četiri najnaprednije zemlje u procesu proširenja Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju Komisija je objavila planove s okvirnim vremenskim rokovima za daljnje korake na njihovu putu prema EU-u.

Komisija je ocijenila da je Crna Gora ispunila sva mjerila za zatvaranje pregovora u preostalih 12 poglavlja i da je realna mogućnost da ih zatvori do kraja ove godine. Već u ovaj petak mogla bi zatvoriti još tri poglavlja.

Komisija smatra da bi posao na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom mogao biti dovršen na proljeće sljedeće godine, a potpisan u lipnju. U Komisiji kažu da je to vrlo ambiciozan plan, mnogo brži nego u prethodnim proširenjima, ali da je izvediv ako se sve institucije tome uistinu posvete.

Komisijinu ocjenu da je Crna Gora ispunila sva mjerila za zatvaranje preostalih poglavlja moraju jednoglasno potvrditi sve države članice. Hrvatska se u ovom trenutku s tom ocjenom ne slaže, a prema diplomatskim izvorima, vjerojatno i još neke zemalja koje se ne žele eksponirati i kriju se iza Hrvatske.

Plenkovićev poziv

Premijer Andrej Plenković je u utorak u Bruxellesu rekao da Crna Gora može zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja ove godine pod uvjetom da postoji iskrena volja za rješavanjem određenih pitanja koja su dio poglavlja 23 (temeljna prava) i poglavlja 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika).

Rekao je da u tim poglavljima postoje elementi koje treba riješiti, a koje dosadašnje crnogorske vlade nisu na odgovarajući način riješile. Dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila već su riješena.

"Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dva su nešto složenija jer zadiru u područje pravosuđa ili se pak tiču podataka o nestalim osobama – onima koji su nestali tijekom agresije Jugoslavije i Miloševićeva režima na Hrvatsku", rekao je Plenković.

Pozvao je ostale članice EU-a da pomognu Crnoj Gori da riješi ta otvorena pitanja, umjesto da se od Hrvatske traži da požuri s davanjem zelenog svjetla. ''Umjesto toga da se Hrvatskoj govori da požuri, ja pozivam druge da pomognu Crnoj Gori da ispuni kriterije'', rekao je Plenković.

Obveze Crne Gore

''Hrvatska je istaknula da ima niz očekivanja u odnosu na Crnu Goru, na čijem ispunjavanju ona radi, a neka je već djelomično i ispunila. Stoga očekujemo da će proces napredovati i ne očekujemo da će ovo pitanje postati prepreka na zacrtanom putu. Dakle, ovaj plan ostaje realističan'', rekao je visoki dužnosnik EU-a.

Crnogorska vlada nedavno je donijela odluku da se promijeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinju, što je bilo dva od osam hrvatskih zahtjeva.

Ostali se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran. 

Nakon završetka pregovora i do ulaska u članstvo, Komisija će uspostaviti mehanizam praćenja kojim se osigurava da sve preostale reforme budu dovršene do trenutka pristupanja Crne Gore te da se obveze preuzete tijekom pregovora održe i, prema potrebi, dodatno učvrste. Ovogodišnje izvješće o proširenju za Crnu Goru moglo bi biti posljednje takvo izvješće pripremljeno za tu zemlju, a od sljedeće godine mogla bi ga zamijeniti izvješća o monitoringu.

Albanija otvorila sve klastere

Albanija bi sljedeće godine u ovo doba mogla biti gdje je Crna Gora danas. Ta zemlja je otvorila sve pregovaračke klastere za nešto više od godinu dana, ispunila privremena mjerila za klaster 1 (temeljna prava) i privremeno zatvorila prva četiri poglavlja. Njezin cilj je zatvoriti sva poglavlja do kraja sljedeće godine, a Komisija smatra da je to ostvarivo pod uvjetom da nastavi s reformama istim tempom.

Moldavija je otvorila četiri od šest pregovaračkih poglavlja, koja obuhvaćaju 24 od 33 poglavlja. Njezin cilj je zatvoriti sva poglavlja do kraja 2028. godine, a Komisija smatra da je to realno ako održi sadašnji tempo reformi.

Isti cilj ima i Ukrajina, a u Komisiji ističu da je to ambiciozan cilj koji će biti ostvariv pod uvjetom da ubrza reforme. Komisija kaže da Ukrajina treba “hitno i znatno ubrzati tempo reformi u području vladavine prava” jer je ispunjavanje ključnih zahtjeva u tom području tijekom prve polovice 2027. godine preduvjet za privremeno zatvaranje pregovora u pojedinim poglavljima.

Ukrajina i Moldavija istodobno su otvorile pregovore i dosad je njihov napredak tekao paralelno. Prema dokumentu Komisije sada bi moglo doći do razdvajanja jer Moldavija brže napreduje i od nje se, za razliku od Ukrajine ne traži da brže napreduje u reformama nego samo da održi sadašnji tempo.

Općenito, prema dokumentima Komisije, napredak u zemljama proširenja ostao je neravnomjeran. Zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje mogle bi se podijeliti u tri skupine: predvodnike, one koje stagniraju i one koje nazaduju.

BiH bez napretka

Bosna i Hercegovina i Srbija nisu napredovale u temeljnim pitanjima, Sjeverna Makedonija nije ispunila obvezu o izmjeni svog ustava u koji bi trebala navesti Bugare kao nacionalnu manjinu.

Kosovo, čiju neovisnost ne priznaje pet država članica, proteklu godinu je izgubilo jer je dobar dio vremena imalo privremenu vladu.

Turska i Gruzija imaju status kandidata, ali samo na papiru.

Visoki dužnosnik EU-a kaže da je Komisija istaknula samo one zemlje koje prednjače, dok druge ne svrstava formalno u zasebne kategorije. “Jasno ističemo one koji prednjače, dok je procjena za ostale nijansiranija: kod nekih dolazi do jasnog nazadovanja, a kod drugih do stagnacije”, rekao je dužnosnik.

Na pitanje gdje bi svrstao Srbiju za koju se izvješću ne navodi izričito demokratsko nazadovanje, dužnosnik je rekao da “postoji određeno nazadovanje u jednom od temeljnih poglavlja, no u izvještaju je ne klasificiramo na taj način”

Povjerenica Kos je rekla da se Bosna i Hercegovina udaljava od puta prema EU.

“Ključne reforme povezane s EU-om tek treba usvojiti, budući da su rad izvršne i zakonodavne vlasti i dalje otežani zbog nepostojanja funkcionalne vladajuće koalicije. Političko nadmudrivanje, retorika koja potiče podjele i protueuropski narativi intenzivirali su se uoči općih izbora”, rekla je Kos dodajući da bi BiH nakon izbora trebala pokazati predanost brzom poduzimanju odgovarajućih koraka kako bi napredovala na svom putu prema EU-u.