Vraćaju li demokrati sankcije?

Demokratska kontrola oba doma američkog Kongresa mogla bi donijeti snažniji angažman Sjedinjenih Američkih Država na zapadnom Balkanu, uključujući saslušanja o secesionizmu u Bosni i Hercegovini, pitanje izbora novog visokog predstavnika, dodatnu potporu demokratskim institucijama te pritisak na administraciju predsjednika Donalda Trumpa da provede obvezne sankcije protiv osoba koje destabiliziraju regiju, ocijenila je u izjavi za Fenu Amanda Thorpe, viša suradnica Centra za Europu pri Atlantskom vijeću.

Thorpe smatra da će novi odnos političkih snaga u Washingtonu omogućiti Kongresu znatno aktivniju ulogu u nadzoru američke vanjske politike prema zapadnom Balkanu, iako će ključne odluke i dalje donositi izvršna vlast.

Veći angažman Kongresa

''Očekujem veći angažman Kongresa, uključujući saslušanja o secesionizmu i izboru nasljednika visokog predstavnika, proračunske odredbe i financiranje programa za zaštitu i jačanje demokracije i vladavine prava, kao i pritisak na administraciju da provede obvezne sankcije predviđene Zakonom o demokraciji i prosperitetu zapadnog Balkana protiv onih koji destabiliziraju regiju, uključujući mreže povezane sa secesionističkim politikama'', kazala je Thorpe.

Posebno je ukazala na mogućnost intenziviranja kongresnih istraga o potezima Trumpove administracije u Bosni i Hercegovini, uključujući pitanja povezana s projektom Južne interkonekcije.

Kao primjer navela je izvješće demokratskog kongresnika Billa Keatinga, trenutačno najviše rangiranog demokratskog člana Pododbora za Europu pri Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, pod nazivom „Pay for Play in the Balkans”, u kojem se problematizira postupanje Trumpove administracije u vezi s projektom Južne interkonekcije.

''Istraživački plan demokrata već je vidljiv u Keatingovu izvješću, koje dovodi u pitanje proces odobravanja projekta Južne interkonekcije. Keating će u novom Kongresu predsjedati Pododborom za Europu, uz ovlasti za izdavanje obvezujućih poziva za dostavljanje dokumentacije i svjedočenje'', navela je Thorpe.

Snažan stav prema Balkanu

Izvješće objavljeno u rujnu ove godine dovodi u pitanje postupke američke administracije u vezi s odlukama o Južnoj interkonekciji, kao i ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i osobama povezanim s njim. U dokumentu se iznose optužbe o pogodovanju političkim saveznicima predsjednika Trumpa, uz zahtjev za detaljnijim kongresnim nadzorom tih odluka.

Thorpe naglašava da će izvršna vlast i dalje određivati tempo američke politike, ali podsjeća da je Kongres tradicionalno imao važnu ulogu u odnosima sa zapadnim Balkanom.

''Izvršna vlast i dalje će određivati tempo politike, ali Kongres je uvijek imao snažan stav prema Balkanu i na mnogo načina predvodio izvršnu vlast. Kongres će nastojati zaštititi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine'', istaknula je.

Komentirajući rezultate američkih međuizbora, na kojima su demokrati osvojili kontrolu nad Zastupničkim domom i Senatom, Thorpe je ocijenila da pobjede demokratskih kandidata u ključnim saveznim državama predstavljaju jasno odbacivanje politike predsjednika Donalda Trumpa.

Posebno je izdvojila pobjedu Roya Coopera u Sjevernoj Karolini, gdje su demokrati prvi put od 2008. godine osvojili mjesto u Senatu, te uvjerljivu pobjedu Jona Ossoffa u Georgiji.

Odbacivanje Trumpa

''Pobjeda Roya Coopera u Sjevernoj Karolini nad Michaelom Whatleyjem, kojeg je podržavao Trump, kao i uvjerljiva pobjeda Jona Ossoffa u Georgiji, pokazuju da su se birači iz predgrađa i politički neopredijeljeni birači udaljili od administracije'', kazala je.

Prema njezinoj ocjeni, kada se tome dodaju pobjede demokrata na izborima za više senatorskih mjesta koja su republikanci držali desetljećima, rezultati predstavljaju jasno odbacivanje Trumpove političke agende.

''Potaknuti visokim cijenama, ratom u Iranu i zabrinutošću zbog korupcije, republikanci su doživjeli težak izborni poraz. Demokrati bi ove rezultate trebali shvatiti kao mandat za ostvarivanje konkretnih rezultata, a ne kao potporu samoj stranci, koja je i dalje nepopularna zbog povezanosti s političkim establišmentom'', ocijenila je Thorpe.

Govoreći o posljedicama izbora za preostali dio Trumpova predsjedničkog mandata, naglasila je da se američki predsjednik prvi put suočava s potpunom demokratskom kontrolom Kongresa.

''Trump se nikada ranije nije suočio s time da demokrati kontroliraju oba doma Kongresa. Već je najavio korištenje predsjedničkog veta, a sada se suočava s činjenicom da je izgubio kontrolu nad zakonodavnom agendom, proračunskim odlukama, mogućnošću upravljanja bez kongresnih istraga te, što je posebno važno, potvrđivanjem sudskih i veleposlaničkih imenovanja'', pojasnila je.

Zaštita partnerstva

Ipak, upozorava da predsjednik i dalje raspolaže značajnim ustavnim i izvršnim ovlastima.

''Izvršna vlast zadržava pravo veta, koje Kongres može nadjačati, mogućnost donošenja izvršnih uredbi, izuzeća od sankcija i ovlasti vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Demokrati će vjerojatno najprije nastojati ograničiti predsjedničke poteze, a zatim preispitati i obnoviti pojedine politike'', kazala je.

Kada je riječ o odnosima SAD-a s Europom i NATO-om, Thorpe očekuje da će demokratski članovi Kongresa snažno zagovarati očuvanje transatlantskog partnerstva i potporu Ukrajini.

''Demokratski članovi Kongresa snažno će govoriti o vrijednosti transatlantskih veza, važnosti NATO-a i pomoći Ukrajini da obrani svoju zemlju i suverenitet'', istaknula je.

Prema njezinim riječima, demokratska većina može ojačati institucionalne mehanizme zaštite transatlantskog partnerstva, uključujući ograničenja koja se odnose na broj američkih vojnika u Europi.

''Demokratski Kongres može ojačati zaštitne mehanizme transatlantskog partnerstva, uključujući donju granicu od 76.000 američkih vojnika u Europi, kao i uvjete ili odobrenja povezana s revizijom rasporeda snaga Pentagona. Također može obnoviti ulogu Kongresa kao najpouzdanijeg europskog sugovornika u Washingtonu'', pojasnila je Thorpe za Fenu.

Trump će se okrenuti prema vani

Ipak, upozorava da bi različite poruke Bijele kuće i Kongresa mogle dodatno zakomplicirati razumijevanje američke vanjske politike među europskim saveznicima.

Smatra i da bi se Trump, suočen s ograničenjima u provođenju unutarnje političke agende, mogao dodatno usmjeriti na vanjsku politiku, gdje predsjednik ima znatno šire ovlasti.

Osvrćući se na političke promjene u Srbiji i njihov mogući utjecaj na regionalnu stabilnost, Thorpe je kazala da bi demokratska većina u Kongresu mogla podržati reformski orijentiranu vlast u Beogradu, ali istodobno pojačati pritisak zbog ruskog utjecaja u regiji.

''Demokratski Kongres, uz nastavak aktivnosti političara koji snažno zagovaraju angažman na Balkanu, poput republikanca Joea Wilsona, vjerojatno će podržati reformsku vlast u Beogradu, istodobno vršeći snažniji pritisak zbog ruskog utjecaja, uključujući veze Republike Srpske s Moskvom'', navela je.

Srbija

Naglasila je da će američka uloga ostati iznimno važna dok novo vodstvo Srbije bude definiralo svoje vanjskopolitičke prioritete.

''Uloga Sjedinjenih Američkih Država ostaje odlučujuća dok novo vodstvo Srbije definira svoju vanjsku politiku'', kazala je Thorpe.

Na pitanje predstavljaju li rezultati američkih međuizbora početak dugoročne promjene političkih odnosa u SAD-u ili prvenstveno reakciju na Trumpovu administraciju, ocijenila je da je zasad riječ prije svega o nezadovoljstvu aktualnim predsjednikom.

''Zasad je ovo prvenstveno reakcija na Trumpa. On je biračima poručio da glasuju kao da se njegovo ime nalazi na glasačkom listiću i oni su upravo tako postupili'', istaknula je.

Prema njezinoj ocjeni, dugoročniji značaj izbornih rezultata ovisit će o sposobnosti demokrata da u sljedeće dvije godine odgovore na ključne unutarnje i vanjskopolitičke izazove.

''Hoće li se ovo pretvoriti u trajnu promjenu političkih odnosa, ovisi o tome hoće li demokrati u sljedeće dvije godine uspjeti ostvariti rezultate u pogledu pristupačnosti životnih troškova u zemlji i obnoviti vjerodostojnost američkih savezništava u inozemstvu'', zaključila je Thorpe.