Vijeće Europe objavilo je odluku Vijeća ministara o neprovedbi presude Sejdić-Finci od vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom je po prvi put intervenirala i povjerenice za ljudska prava Dunja Mijatović, tako da se u tom smislu ova odluka razlikuje od prethodnih sličnih intervencija Vijeća Europe.
Vijeće Europe zahtijeva od političara u Bosni i Hercegovini da pod hitno prestanu sa ignoriranjem presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH koji se vodio pred tim sudom i hitno primjene donesene presude.
U posljednjoj odluci Stalnih predstavnika država članica Vijeće Europe traži se od vlasti u BiH da "odmah pokrenu potrebne izborne reforme, koje bi dovele do usvajanja ustavnih amandmana kojima bi se eliminirala diskriminacija po etničkoj pripadnosti."
U Vijeću Europe podsjećaju da su lideri nekoliko političkih partija nakon općih izbora u listopad prošle godine potpisali koalicijski sporazum kojim su se, između ostalog, dogovorili da najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlada na svim nivoima usvoje "ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u cilju provođenja donesenih presuda“, ali da rezultata i dalje nema.
"Čvrsto insistiramo da se najveći značaj da momentalnom pokretanju izborne reforme i apeliramo na političke lidere i sve relevantne organe da osiguraju da obveza koju su sebi nametnuli dovede do konkretnih rezultata, i da, uz provođenje svih neophodnih konsultacija, preuzmu sve potrebne radnje kako bi se osiguralo usvajanje ustavnih i zakonskih amandmana u cilju eliminiranja diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine", navodi se u odluci.
Vijeće Europe podsjeća da je presuda u slučaju Sejdić i Finci donesena prije 14 godina i da su do sada, pod istim zakonskim uvjetima, održana četiri izborna ciklusa. Naglašavajući da takvu praksu Europski sud za ljudska prava smatra diskriminirajućom, pozivaju političare da konačno ispune dana obećanja.
Stalni predstavnici država članica u Vijeću Europe pozvali su se u odluci i na podnesak Predstavnice za ljudska prava Dunje Mijatović, koja je više puta slala slične apele vlastima u BiH.
Ona u svom podnesku izražava zabrinutost što su diskriminirajuće odredbe na snazi punih 14 godina nakon prve donesene presude u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH" i da one sprječavaju mnoge državljane Bosne i Hercegovine da u potpunosti uživaju svoja demokratska prava.
"Onima koji ne pripadaju jednom od konstitutivnih narodima, koji su u Ustavu definirani kao 'Ostali', uskraćeno je pravo da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo i da budu birani u Dom naroda Bosne i Hercegovine u proteklih 28 godina. To uključuje nacionalne manjine koje su stoljećima živjele u Bosni i Hercegovini ", podvlaći Mijatović.
Povjerenica dijeli mišljenje Venecijanske komisije da su oni koji su odlučili da se "izdvoje iz jednog od konstitutivnih naroda svoj etnički identitet zamijenili identitetom kroz državljanstvo“ i da "ovaj stav treba poticati, između ostalog, kroz jačanje položaja 'Ostalih' na ustavnom nivou," navedeno je.
Povećane prijetnje miru i stabilnosti, porast govora mržnje, veličanje ratnih zločinaca i nesankcioniranje poricanja genocida, kao i dugogodišnje podjele u obrazovanju po etničkim linijama, samo su neke od negativnih posljedica očuvanja sistema zasnovanog na etničkoj diskriminaciji.
Imperativ je da se vlasti u Bosni i Hercegovini fokusiraju na izgradnju države zasnovane na ravnopravnosti građana, a ne na dalje ugrađivanje etničke diskriminacije u Ustav i izborno zakonodavstvo - navodi se između ostalog u podnesku povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe upućenom stalnim predstavnicima država članica Vijeća Europe na razmatranje tokom evaluacije primjene presuda Suda za ljudska prava, među kojima je i pet onih koje se odnose na odredbe izbornog zakona i ustava Bosne i Hercegovine, od kojih je najpoznatiji slučaj Sejdić-Finci.