VIDEO | Novi francusko-njemački non-paper: Jamče li rezultati brži ulazak u EU?

Francuska i Njemačka predlažu novi model ubrzanja europskog puta zemalja kandidatkinja. Ideja je da države zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, određene koristi članstva u Europskoj uniji dobiju i prije punopravnog ulaska, ali isključivo ako pokažu konkretan reformski napredak. To bi moglo značiti bolji pristup jedinstvenom tržištu, europskim fondovima i programima, ali i novu vrstu natjecanja među kandidatima.

Godinama se zapadnom Balkanu poručuje kako je njegova budućnost u Europskoj uniji. Sada Francuska i Njemačka predlažu da se ta budućnost ne čeka samo kao konačni cilj, nego da se otvara postupno: kroz pristup tržištu, fondovima i programima. Ali samo za one koji mogu dokazati reformski napredak.

"Principijelno podržavam sve ono što će ubrzati proces učlanjenja Bosne i Hercegovine i zemalja regije u EU. Ima tu mnogo dobrih prijedloga, ali moramo i mi pokazati da želimo ići u EU i da slijedimo europske standarde na djelu", izjavio je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

Sama ideja postupne integracije nije nova. Europska unija o tome govori godinama, a Plan rasta za zapadni Balkan već predviđa bliže povezivanje regije s jedinstvenim tržištem. Novo je to što francusko-njemački non-paper pokušava tu ideju učiniti konkretnijom, kroz pristup dijelovima tržišta, europskim programima i, moguće, nazočnost kandidata u radu pojedinih tijela Europske unije, ali bez prava glasa.

"Prilika koja se eventualno otvara za socijalizaciju, odnosno za sudjelovanje predstavnika država zapadnog Balkana u radu, odnosno praćenju rada pojedinih tijela i u redovitim susretima s predstavnicima eurounijskih tijela, jest dobra i pozitivna. Međutim, mi već i u ovom kontekstu kandidata i potencijalnih kandidata održavamo neke od tih sastanaka", ističe za BHRT sveučilišna profesorica Nedžma Džananović-Miraščija.

Koristi prije članstva

Za građane to ne bi bio samo briselski rječnik. U praksi bi moglo značiti lakše poslovanje tvrtki s Europskom unijom, manje prepreka za prijevoz, brža plaćanja, bolji pristup europskim programima i dio koristi članstva prije samog članstva. No za Bosnu i Hercegovinu ništa od toga ne dolazi automatski.

"Mi se u Bosni i Hercegovini suočavamo s brojnim opstrukcijama i blokadama tog europskog puta. To nije problem samo Francuske, Njemačke i Europske unije. Moramo vidjeti što radimo u vlastitom dvorištu. Antieuropske snage su naš najveći problem", naglašava predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

Bosna i Hercegovina još nema glavnog pregovarača. Ključne reforme i dalje čekaju politički dogovor. U modelu u kojem se koristi dijele prema učinku prednost će imati oni koji mogu pokazati konkretne rezultate. Zato se postupna integracija može čitati i kao nova vrsta natjecanja među kandidatima.

Upravo tu nastaje ključno pitanje: ubrzava li postupna integracija članstvo ili ga samo zamjenjuje prihvatljivijom alternativom? Kritičari upozoravaju da koristi prije članstva mogu biti motivacija za reforme, ali ne smiju postati zamjena za punopravno članstvo.

"To bi u suštini bila potvrda da ta politika, s jedne strane nagrade, s druge kazne, odnosno 'mrkve i batine', nije baš urodila plodom sa stajališta Europske unije. Drugim riječima, zemlje dugo pregovaraju, a nema učinkovitog mehanizma kojim bi ih se privoljelo da reforme provedu do kraja. S druge strane, to je i pokazatelj izrazito slabih, nesposobnih i korumpiranih političara u regiji", mišljenja je direktor Instituta za europske poslove Naim Leo Beširi.

BiH mora pokazati konkretan učinak

S druge strane, non-paper se može čitati i kao pokušaj da EU pronađe funkcionalniji model proširenja, ali i kao poruka da neke promjene ne moraju čekati francusko-njemački plan. Zemlje kandidatkinje već sada mogu prilagođavati vlastite institucije načinu na koji funkcionira Europska unija.

"Poruke koje se mogu čuti da se možda traže određeni modeli kako da se dobije novi član, da li da se određena prava ukinu, da li da se tu nešto mijenja. Vjerujem da neće biti potrebe za tim", kaže novinar Vladan Šturanović.

"Ništa ne sprečava države kandidate i potencijalne kandidate da svoju administrativnu i političku strukturu, sastav i resore u vladi prilagode onome kako Europska unija funkcionira i kako funkcioniraju države koje su već članice", smatra sveučilišna profesorica Nedžma Džananović-Miraščija.

Za razliku od ranijih non-papera koji su u javnosti budili strah od novih podjela, ovaj dokument ne govori o granicama, nego o tempu integracija. No upravo tempo otkriva najveći problem Bosne i Hercegovine: europski put ne gubi se samo u Bruxellesu, nego i u domaćim blokadama, praznim rokovima i odgođenim reformama. Može li zemlja koja još usuglašava osnovne korake uhvatiti ritam procesa koji nagrađuje samo konkretan učinak?