VIDEO | Čavara: HDZ, SDA i SNSD logični su partneri za novu vlast

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zastupnik HDZ-a BiH Marinko Čavara smatra da bi okosnicu nove vlasti trebale činiti stranke koje su osvojile najveći broj glasova unutar konstitutivnih naroda – HDZ BiH, SDA i SNSD.

Govoreći za BHRT o formiranju vlasti, europskom putu BiH, sredstvima iz Plana rasta, Južnoj interkonekciji, državnoj imovini i drugim aktualnim pitanjima, Čavara je istaknuo da je za stabilno funkcioniranje institucija potreban politički dogovor.

"Naš je stav uvijek bio da su nam partneri oni koji osvoje dominantan broj glasova u okviru konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. To je poznato, naravno, da u okviru bošnjačkog naroda dominantan broj glasova ima Stranka demokratske akcije, u okviru srpskog naroda SNSD, a u okviru hrvatskog naroda HDZ Bosne i Hercegovine. To su logični partneri na državnoj vlasti", kazao je Čavara.

Smatra da bi sličan politički sastav trebalo uspostaviti i na drugim razinama vlasti, posebno u Federaciji BiH.

DF je vodio antihrvatsku politiku

Na pitanje postoje li stranke s kojima HDZ BiH ne želi razgovarati, Čavara je rekao da razgovori nisu isključeni ni s kim, ali je posebno izdvojio Demokratsku frontu.

"Mi nismo rekli da ni s kim ne želimo pregovarati i razgovarati. Međutim, imamo jednu jasnu situaciju, to smo više puta ponovili, znači Demokratska fronta, zbog svog ponašanja u proteklom razdoblju i politike koju su provodili, može se reći da je antihrvatska", rekao je.

Kao jedan od ključnih političkih ciljeva HDZ-a BiH naveo je nastavak europskog puta, ali i rješavanje pitanja političkog predstavljanja hrvatskog naroda.

"To je prvenstveno europski put koji nema alternative u Bosni i Hercegovini. On nam otvara vrata mnogih pozitivnih procesa i za državu i za sve stanovnike ove države", kazao je Čavara.

Dodao je kako HDZ želi kroz Ustav BiH ili izmjene Izbornog zakona jasnije definirati način izbora hrvatskih predstavnika.

Do kraja godine teško do nove državne vlasti

Čavara je potvrdio da se neformalni razgovori o formiranju vlasti već vode, ali da konkretan dogovor još nije postignut.

"Neslužbenih sastanaka ima svaki dan. Svi smo na neki način u nekim razgovorima, međutim, naravno, predsjednici stranaka predvode i predstavljaju stranke u tim razgovorima", rekao je.

Procjenjuje da formiranje izvršne vlasti na državnoj razini do kraja godine nije realno zbog izbornih procedura i rokova.

"Tako da ćemo na taj način morati pratiti tu dinamiku i teško, mislim da je nemoguće do Nove godine očekivati formiranje izvršne vlasti na razini Bosne i Hercegovine", rekao je.

Čavara smatra i da buduća parlamentarna većina ne bi trebala počivati na minimalnom broju glasova.

"Ja mislim da će nova vlast, i trebamo graditi da ona bude stabilna, da ne bude na minimalnoj većini. A čim je minimalna većina, onda se puno ustupaka pravi, puno je nervoze", naveo je.

Plan rasta i blokirana sredstva

Govoreći o sredstvima iz Plana rasta Europske unije, Čavara je ocijenio da odgovornost za zastoj snose svi politički akteri koji su sudjelovali u blokiranju procesa.

"Odgovorni smo svi u mjeri koliko je tko kočio ove procese, koji su napravili političke sukobe u pola mandata i ostali smo bez dogovora, jer se natjecalo tko će više kome nanijeti veću političku štetu, a u stvari sveukupno su blokirani procesi", rekao je.

BiH još nije dobila sredstva iz Plana rasta, a prema navodima iz razgovora za BHRT ugroženo je i dodatnih 373 milijuna eura.

Čavara očekuje da nova vlast bude stabilna, usmjerena na europske zakone i poboljšanje funkcioniranja institucija.

Južna interkonekcija i državna imovina

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Čavara je rekao da je zadovoljan što se projekt, prema njegovim riječima, kreće prema realizaciji.

"Ja se nadam da će, i s konstituiranjem vlasti, stvoriti se uvjeti da rješavamo ključna pitanja koja su problemi u implementaciji projekta Južna interkonekcija", rekao je.

Očekuje i značajnu ulogu američkih investitora, za koje smatra da imaju financijske i političke kapacitete za sudjelovanje u realizaciji projekta.

Kao jedno od važnih pitanja naveo je i državnu imovinu.

"To se može riješiti i mora se riješiti. To nam mora biti jedan od prioriteta, jer mnoge investicije stoje", kazao je.

Prema njegovu stavu, državna imovina trebala bi služiti funkcioniranju institucija, ali i omogućiti investicije i gospodarski razvoj.

Država mora reagirati na rast cijena

Čavara je govorio i o rastu troškova života te izdvojio zaključavanje cijena i ograničavanje marži kao moguće mjere.

Smatra da država mora intervenirati kada postoji monopol ili dogovaranje tržišnih aktera.

"Ako postoji monopol, ako se određeni rivali dogovore da naprave monopol, onda apsolutno država to mora regulirati, jer smo svjesni da za život sve više novca treba normalnom čovjeku u ovoj državi, normalnoj obitelji, i onda država mora reagirati na takve promjene", rekao je.

Naglasio je i važnost održivog financiranja mirovinskih i zdravstvenih fondova, sigurnosnih agencija i drugih institucija, uz istodobno izbjegavanje dodatnog opterećenja gospodarstva.

"Mora se naći optimalna mjera između onoga koliko će se iz gospodarstva izdvajati za funkcioniranje svih ovih institucija, da bude dovoljno da to može funkcionirati, a isto tako koliko ima onih nameta koji otežavaju funkcioniranje gospodarstva", zaključio je Čavara za BHRT.