Treba otvoreno govoriti i o alternativama europskom putu BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U situaciji kada se Europska unija suočava s vlastitim izazovima poput izbora sljedeće godine i izlaska iz Unije Velike Britanije, njezin pristup zemljama zapadnog Balkana nije se promijenio te ostaje opredijeljena za proširenje što pokazuju i inicijative koje su u tom smislu pokrenute, poput Berlinskog procesa.

Međutim, pitanje koje ostaje aktualno je hoće li uskoro zemlje zapadnog Balkana odgovoriti na izazove koji su pred njima i odmaknuti se od dnevno-političkih pitanja te bez obzira na promjenu vlasti ostati opredijeljene za ispunjavanje uvjeta za članstvo u Europskoj uniji.

Udaljavanje od EU?

Istaknuto je to na današnjoj konferenciji nazvanoj ''Europska unija i zapadni Balkan: kretanje istim putem ili razilaženje?'' koju je u Sarajevu organizirala Vanjskopolitička inicijativa Bosne i Hercegovine uz nekoliko partnerskih organizacija u okviru koje će stručnjaci i predstavnici međunarodne zajednice razgovarati o ovim pitanjima.

Ocijenjeno je i da je ovaj skup prilika za nekoliko aktera iz regije i EU da raspravljaju o tome što znači regionalna suradnja u kontekstu europskih integracija te razmijene mišljenje o tome je li regionalna suradnja samo uvjet za europske integracije ili ona ovim zemljama svakako treba.

Kako je naglasio direktor Programa za Balkan u okviru Međunarodnog centra za europsku obuku (CIFE) Tobias Flessenkemper, pitanje koje se postavlja je kreću li se zemlje zajednički k članstvu u EU ili se od nje udaljavaju.

Bez obzira na sve poteškoće na tom putu i različitim problemima s kojima se zemlje suočavaju kao i brzini ispunjavanja uvjeta, Flessenkemper smatra da će svih šest zemalja zapadnog Balkana na kraju biti članice Europske unije, samo je pitanje kada će se to dogoditi.

Bh odgovori na upitnik

Direktorica Vanjskopolitičke inicijative Lejla Ramić - Mesihović smatra kako se došlo do točke gdje će posebno BiH morati odlučiti gdje i na koji način želi ići, zbog čega treba otvoreno govoriti i o alternativama europskom putu od kojih se ne zna koja bi bila lošija opcija.

Mišljenja je da je važno ponovno reafirmirati ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU, jer u razdoblju kada EU očekuje unutrašnja reforma, Brexit i izbori za Europski parlament od presudnog je značaja održati na agendi temu proširenja kao nešto što je relevantno i kredibilno.

''U BiH nema dovoljno političke svijesti da je potrebno kvalitetno odgovoriti na dodatna pitanja iz Upitnika Europske komisije bez čega nema ni mišljenja Europske komisije, a kamoli kandidatskog statusa za BiH'', pojasnila je.

Veleposlanik Republike Austrije u BiH, koja predsjedava Europskom unijom, Martin Pammer naglasio je danas da Europa i jugoistočna Europa imaju svoje izazove i mnogo je zadataka koji se trebaju ispuniti, ali bez obzira na to izrazio je nadu da se može napraviti napredak u interesu građana.

BiH je poseban slučaj

Smatra kako je BiH poseban slučaj u smislu činjenice da se svake dvije godine organiziraju izbori te je uoči ovogodišnjih izbora pozvao političare da koriste manje nacionalističku retoriku, a da više razgovaraju o reformama.

Doktor političkih znanosti Adis Merdžanović s Oxforda smatra da je današnja konferencija prilika da se razmisli o procesu europskih integracija, a za njega je od ključnog značaja da se razmisli o regionalnoj suradnji koja ne treba biti samo zbog članstva u EU.

Ocijenio je kako ima pomaka u tom smislu, ali administracije država su veoma ovisne, kaže, o političkim strujama, dok bi s druge strane regionalna suradnja mogla imati brojne benefite za građane jer će doprinijeti, primjera radi, boljoj infrastrukturnoj povezanosti ili ukidanju rominga.

Direktorica Instituta za europske politike iz Skopja Simonida Kacarska ističe kako je cijela EU izgrađena na bazi regija, zbog čega bi i zemlje zapadnog Balkana trebale gledati tako na tu suradnju jer je važna i trgovinska povezanost koja treba svim građanima.

''Priča o europskim integracijama odvijala se u fazama još od 50-ih godina prošlog stoljeća, a kod nas su stvari počele naopako, prvo smo počeli pričati o političkim pitanjima a onda tek unazad nekoliko godina počeli smo pričati o zajedničkom tržištu'', kazala je Kacarska.

Sudionici konferencije podvukli su još jednom potrebu vladavine prava i kontinuiteta u donošenju i implementaciji zakonskih rješenja jer je to od ključnog značaja i za ekonomski razvoj regije i takozvanu ekonomsku integraciju.