Tko oblikuje javno mišljenje u BiH? Studija o informacijskim politikama predstavljena u Mostaru
Studija "Informacijske politike i integracija Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Europsku uniju" predstavljena je na Sveučilištu u Mostaru, u organizaciji Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba i Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.
Studija analizira ulogu informacijskih politika u procesu europskih integracija Bosne i Hercegovine i Crne Gore te donosi pregled izazova i mogućnosti u kontekstu približavanja dviju država Zapadnog Balkana Europskoj uniji.
Analiza medijskog sadržaja
Predstavljajući rezultate istraživanja, Martin Mikulić iz Instituta za društveno-politička istraživanja pojasnio je kako je studija nastala na temelju šestomjesečnog istraživanja provedenog tijekom 2025. godine.
"Istraživanje se provodilo tijekom šest mjeseci 2025. godine, a obuhvatilo je analizu medijskog sadržaja i medija u Bosni i Hercegovini. Posebno smo proučavali način na koji se mediji odnose prema političarima i dužnosnicima u Republici Hrvatskoj", istaknuo je Mikulić.
Govoreći o medijskom prostoru u Bosni i Hercegovini, Mikulić je naveo kako su uočeni određeni obrasci.
"Uočili smo da mediji u Bosni i Hercegovini često ne djeluju samo kao posrednici informacija, nego svojim sadržajem proizvode i reproduciraju postojeće društvene podjele u zemlji", kazao je.
-webp.webp&w=3840&q=75)
Prema rezultatima studije, u analiziranim medijskim sadržajima zabilježena je učestala uporaba propagandnih tehnika i senzacionalističkih pristupa izvještavanju.
"Posebno je primjetno korištenje propagandnih tehnika te senzacionalističkih naslova i podnaslova koji unaprijed usmjeravaju interpretaciju sadržaja kod čitatelja. U brojnim slučajevima čitatelju se već kroz naslov i podnaslov nameće određeni interpretativni okvir prije nego što uopće pristupi sadržaju članka. Umjesto da prvenstveno informiraju javnost, pojedini mediji djeluju kao politički akteri koji aktivno sudjeluju u oblikovanju političkih narativa", rekao je Mikulić.
Protueuropski i protunatovski narativi
O rezultatima analize informacijskog okoliša Bosne i Hercegovine i Crne Gore govorio je i predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Sv. Juraj iz Zagreba Gordan Akrap.
"Na primjeru ovog istraživanja i analize informacijskog okoliša Bosne i Hercegovine i Crne Gore vidljivi su jasni nositelji protueuropskih i protunatovskih djelovanja. Njihov cilj nije integracija Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Europsku uniju, odnosno Bosne i Hercegovine u NATO savez", kazao je Akrap.
Dodao je kako se takvi narativi pojavljuju u različitim oblicima, ali se mogu svrstati u nekoliko dominantnih skupina.
"Riječ je o narativima kojima se nastoji umanjiti povjerenje građana u Europsku uniju i NATO, prikazati europske integracije kao prijetnju nacionalnim interesima te promovirati alternativne geopolitičke i sigurnosne modele. Istodobno se potiču društvene podjele, nepovjerenje prema institucijama i osjećaj nesigurnosti među građanima", rekao je.
Hibridne prijetnje i institucije
Prema Akrapovim riječima, Bosna i Hercegovina i Crna Gora trenutačno nemaju dovoljno razvijene mehanizme za učinkovito suprotstavljanje informacijskim i hibridnim djelovanjima.
"Bosna i Hercegovina i Crna Gora zasad se ne mogu uspješno boriti protiv takvih utjecaja jer državne institucije još uvijek ne funkcioniraju u onoj mjeri u kojoj bi trebale funkcionirati. Istodobno, ne postoji ni dovoljno političke volje za postizanje dogovora o budućnosti i strateškom smjeru razvoja ovih država", istaknuo je Akrap.
Dodao je kako takve okolnosti stvaraju prostor za širenje dezinformacija, manipulativnih narativa i različitih oblika hibridnog djelovanja.
"Sve dok ne postoji jasna politička suglasnost o ključnim državnim ciljevima te učinkovito djelovanje institucija, informacijski prostor ostaje ranjiv na vanjske i unutarnje utjecaje koji mogu usporavati europske i euroatlantske integracijske procese", zaključio je Akrap.
Promocija studije održana je na Sveučilištu u Mostaru, a okupila je predstavnike akademske zajednice, stručnjake iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti te zainteresiranu javnost.
