''Sad su i separatisti, bosanski Hrvati, stupili u akciju'', objavio je američki senator iz Republikanske stranke Chuck Grassley u komentaru na situaciju u Bosni i Hercegovini u kojoj, uz optužbe da predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, navodi da i hrvatska politika u BiH provodi separatističku politiku 90-tih.
Iako se odavno u porukama vodećih hrvatskih političara u BiH neprestano spominje jedinstvena država koja mora gaziti na europskom putu, pa te izjave u ovakvim okolnostima ponekad zvuče i smiješno, iz Amerike dolaze upozorenja, koje pak neki mediji pokušavaju pripisati budućem američkom stavu za BiH.
Politolog Milan Sitarski kaže kako je u slučaju izjava svih inozemnih, pa i američkih dužnosnika o prilikama u BiH i njenom okruženju, nužno izaći iz prečesto dominantne matrice mistificiranja onoga što zovemo 'međunarodnom zajednicom' kojoj se pripisuju atributi realno postojećeg konkretnog aktera međunarodnih odnosa.
''Pritom se zanemaruje notorna činjenica da ta neodređena floskula obuhvaća ekstremno širok spektar pojedinačnih aktera vrlo različitog stupnja utjecaja, a posebice razine ekspertize po ovdašnjim događanjima, suvremenim a i onima iz bliže prošlosti. Kad se odbaci spomenuta mistifikacija, u prvi plan dolazi činjenica da 91-godišnji senator Grassley u svojoj višedesetljetnoj vrlo bogatoj političkoj karijeri nikad nije bio član niti jednog tijela koje se bavilo vanjskom politikom, pa ni BiH, premda je bio član 6 senatskih odbora i 8 pododbora. Jedine njegove akcije glede vanjske politike koje su našle odraza u medijskim napisima su vezane uz njegovu žustru obranu tadašnjeg, a i sadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa od optužbi za rusku podršku njegovoj kampanji 2016. godine, pri čemu je senator Grassley pozdravljao i represivne mjere protiv sigurnosnih dužnosnika koji su svjedočili o spomenutom ruskom miješanju u američke izbore'', kaže Sitarski.
Urednik portala Dnevnik.ba, Jurica Gudelj, smatra kako hrvatski separatizam u BiH je nepostojeći jer ''podjela BiH ne odgovara Republici Hrvatskoj, ali ni samim Hrvatima koji žive u BiH budući da su teritorijalno jako disperzirani''.
''Hrvatima najviše odgovara funkcionalna, europska BiH u kojoj postoji vladavina prava jer bi to značilo da Hrvati mogu konzumirati u punini svoj status jednakopravnog konstitutivnog naroda, što u daytonskoj BiH nije slučaj'', kaže Gudelj.
Navodi kako priču o hrvatskom separatizmu u BiH šire ''unitaristički, velikobošnjački krugovi koji pokušavaju hrvatsko borbu za jednakopravnošću prikazati kao separatizam i tako je odbaciti''.
''Primjerice, najveće galamdžije o hrvatskom separatizmu je ekipa okupljena oko Željka Komšića i Bakira Izetbegovića, dakle, struktura koje već godinama aktivno rade na pretvaranju Hrvata u nacionalnu manjinu a BiH u nacionalnu državu bošnjačkog naroda. Mislim da senator Grassley doslovno nema pojma o stanju u BiH. Budući da je riječ o osobi koja ima 91 godinu, vjerojatno ponavlja neke od teza koje je čuo od pobornika velikobošnjačkog unitarizma bez ikakvog ulaska u dubinu bh. problema'', navodi Gudelj.
Kenan Kešmer, urednik sarajevskog portala Raport, kaže za Bljesak.info smatra kako je ''očito da određene struje unutar nove Trumpove administracije prepoznaju u aktuelnom trenutku ono što su gledali na CNN-u 1990-tih godina''.
''Poruke koje smo čuli od senatora Grassleya su dramatične i vjerojatno imaju za cilj da snažno upozore sve one u BiH koji imaju bilo kakve nakane da je rasparčaju. Trenutno se to odnosi na režim Milorada Dodika, ali se poruka poslala i onim snagama unutar hrvatskog političkog korpusa koji prizivaju i rade na tome da stvore 'treći entitet' kroz određena izborna rješenja. Treba istaći da i sam Milorad Dodik kao i hrvatska politika u BiH konstantno ističu da nisu za secesionizam, međutim - to je prvo u suprotnosti za izjavama, ali i sa postupcima. Dodik je krenuo otvoreno i podjelu, a šutnja hrvatskih političkih prvaka u BiH može se tumačiti kao da čekaju rasplet situacije sa RS pa da zauzmu poziciju u zavisnosti kako će to završiti'', smatra Kešmer.
Gudelj pak smatra kako BiH podjednako razaraju i velikobošnjački unitarizam kao i srpski separatizam.
''Štoviše, temeljni uzrok svih bh. problema je upravo u unitarističkim politikama koje ne žele nikakvu suradnju nego traže pokoravanje i od Hrvata i od Srba. To je uostalom i uzrok aktualnih pokušaja RS za dobivanjem dodatne autonomije u BiH'', kaže Gudelj za Bljesak.info.
Slaven Raguž, čelnik Hrvatske republikanske stranke, kaže kako senator Grassley u svome govoru, što se može provjeriti na Internetu, nije spomenuo ni Hrvate, niti hrvatski separatizam.
''Ono gdje se spomenuo 'hrvatski separatizam' jeste njegov neslužbeni račun na mreži X, kojeg vjerojatno održava asistent, nekog zamjenika asistenta koji regulira društvene mreže članova Senata, a kojem je netko od bošnjačkih lobista sugerirao da dopiše Hrvate, radeći vrlo dobar lobistički posao za političko Sarajevo'', navodi Raguž.
Sitarski kaže kako nam ovaj slučaj, po svoj prilici, ''svjedoči o najnovijim trendovima grupiranja aktera koji pokušavaju utjecati na prilike u BiH, neovisno o tomu koliko iskustva s njom imaju''.
''Pri tomu je primjetno da su akteri skloni najnovijoj američko – ruskoj alijansi posebno osjetljivi na svaku pojavu koju karakteriziraju kao separatizam, bilo da je u pitanju zbiljski separatizam ili tek protivljenje unitarizmu koje je sukladno Ustavu BiH. Istovremeno, ti akteri posve zanemaruju sam unitarizam, čijih su ratnih žrtava također prepune mnoge države SAD-a i europske zemlje, te koji po principu akcije i reakcije generira separatizam s kojim je zapravo u funkcionalnoj simbiozi. Bosanskohercegovački ustavni patriotizam koji, slično američkom, po prirodi stvari može biti jedino federalistički, ti akteri očito posve prepuštaju Europi, i samoj ugroženoj spomenutom novom alijansom, kao neposrednom i prirodnom okruženju BiH'', kaže za Bljesak.info Sitarski.
Gordan Bosanac, zastupnik Zelenih/Europskog slobodnog saveza u Europskom parlamentu za Bljesak.info kaže kako su Hrvati u BiH, nakon presude Dodiku pokazali lošu poruku, ali i da je američki senator pretjerao.
''Držim da je ta kritika pretjerana, ali je znakovito da politički lideri Hrvata u BiH nisu jasno i glasno osudili Dodikove separatističke poteze što onda nažalost ostavlja prostor i za tu vrstu interpretacije. Štoviše, Čović se i službeno sastao s Dodikom nakon presude što je loša poruka'', kaže Bosanac za Bljesak.info.
Čelnik HDZ-a BiH, Dragan Čović je pak u utorak u Orašju govorio kako moramo ''sami preuzeti odgovornost za sebe i osigurati da je naša domovina, naš prostor apsolutno nedjeljiv".
Rekao je kako ''ne postoji nijedan potez ili izjava hrvatskog dužnosnika u BiH koja bi mogla sugerirati'' tvrdnje o hrvatskom separatizmu u BiH.
Raguž navodi kako je čest slučaj da o BiH govore oni koji pojma nemaju o BiH.
''S obzirom na moje iskustvo razgovora i rada s predstavnicima američkog Kongresa i/ili Senata, i to ljudima najvišeg diplomatskog ranga, garantiram vam kako oni, uključujući Grassleya, ne znaju BiH naći na mapi, kamoli da poznaju interne odnose i okolnosti. Čovjek je 1933. godište, vrlo vjerojatno on misli kako Jugoslavija još uvijek postoji kao država'', kaže Raguž.
Navodi kako se radi o tome da ''političko Sarajevo, koje ovih dana pokazuje veću dozu histerije nego Dodik, radi dobar posao po pitanju lobiranja u inozemnim krugovima''.
''Zašto mi kao Hrvati ne radimo slično ili isto, to je pravo pitanje?'', kaže Raguž za Bljesak.info.
