Prošlo je 45 godina od smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika bivše Jugoslavije i jednog od najkontroverznijih lidera 20. stoljeća. Tito je umro 4. svibnja 1980. godine, a ispraćen je na jednom od najvećih državničkih pogreba u modernoj povijesti – počast mu je odalo čak 209 izaslanstava iz 127 zemalja, uključujući brojne svjetske lidere.
Josip Broz, politički oblikovan u boljševičkoj Rusiji, bio je poznat pod brojnim imenima, no svijet ga je upamtio kao Tita – vođu koji je predvodio najveći partizanski pokret u Europi tijekom Drugog svjetskog rata i kasnije postao simbol nenasrtanja na moćne strane sile tijekom Hladnog rata. Godine 1948. odbacio je Staljinovu dominaciju, čime je zadobio naklonost Zapada, a osnivanjem Pokreta nesvrstanih postao međunarodno priznat posrednik između Istoka i Zapada.
U zemlji je, međutim, vladao autoritarno. Iako je Hrvatskoj vratio okupirane jadranske krajeve, njegovu vladavinu prate teške optužbe: odgovornost za poslijeratne likvidacije (Bleiburg), političke progone, ubojstvo Andrije Hebranga te gušenje Hrvatskog proljeća 1971. godine. Unatoč prividnoj liberalizaciji pred kraj života i donošenju Ustava 1974. kojim je Jugoslaviju transformirao u labavu konfederaciju, prema vlastitim riječima, pred smrt je ustvrdio:
"Jugoslavije više nema. Partije također."
Jugoslavija se nakon njegove smrti održala još jedno desetljeće, a zatim se raspala u krvavim ratovima devedesetih godina.
U razgovoru za Tanjug, Titov unuk Josip Joška Broz, predsjednik udruženja "Josip Broz Tito", tvrdi da je njegov djed "čovjek koji je ovu zemlju podigao iz pepela" i smatra kako je upravo njegova smrt bila ključni trenutak raspada Jugoslavije:
"Svi su htjeli biti drugi Tito, ali kad otvore usta, vidi se tko su i što su. Narod je to prepoznao."
Joška Broz dodaje kako je teško zamisliti državnika koji bi danas mogao ujediniti narode Balkana, iako, kako kaže, "postoje nade u regionalnu ekonomsku suradnju".
