Više od mjesec dana nakon što su uložene žalbe na prvostupanjsku presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora, a Miloš Lukić oslobođen optužbe za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, još uvijek se očekuje zakazivanje ročišta na kojem će izlagati žalbe, a odvjetnici s kojima je razgovarao Detektor navode da se kod složenih predmeta često čeka više mjeseci na ročište.
Prošlog mjeseca Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je za Detektor da je zaprimio žalbe u ovom predmetu, ali još uvijek nije zakazano ročište na kojem će se one i izjaviti.
Obrana Lukića je to potvrdila Detektoru, te pojasnila da se radi o suviše kratkom periodu za zakazivanje žalbenog ročišta.
''Spis je dosta obilan. Provedeno je dosta materijalnih dokaza i za zakazivanje javne sjednice izvjestilac bi trebao to sve da prouči'', pojasnio je Lukićev odvjetnik Miljkan Pucar, te dodao da Obrana ''ne očekuje tako brzo'' zakazivanje ovog ročišta.
Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. veljače. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika.
Proglašen je krivim da je od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora ''Službenog glasnika'' RS-a, oslobođen je.
Odvjetnik Miodrag Stojanović kaže da nema nikakve dileme da je osnovni razlog za određivanje dužine roka, kada će biti sjednica Vijeća, prije svega složenost i obim predmeta po kojem se postupa od suca izvjestioca.
On pojašnjava da nije isto kada je u pitanju jedan optuženi i jedna presuda u kojoj je desetina svjedoka i jedna žalba, naspram predmeta od pet optuženih ili 14, kao što je to bilo u u predmetu Dušan Milunić i drugi, gdje se radilo o više žalbi, te velikog broja saslušanih svjedoka.
''To je sasvim logično i prirodno da će taj predmet nesumnjivo za suca izvjestioca biti kud i kamo obimniji posao. Osnovni razlog za dužinu čekanja zakazivanja sjednice vijeća jeste složenost predmeta u kome se postupa'', kaže on.
Prvostupanjska presuda u predmetu Dušan Milunić i drugi za zločine počinjene u prijedorskom selu Zecovi u srpnju 1992. godine donesena je nakon skoro devet godina suđenja u prosincu 2023. godine, a ročište na kojem su iznesene žalbe održano je u srpnju prošle godine.
Apelacijsko vijeće Suda BiH je iste godine potvrdilo prvostupanjsku presudu kojom su Dušan Milunić i još četiri osobe osuđene na ukupno 59 godina zatvora, a šestorica oslobođena optužbi.
Stojanović kaže kako je uočio da članovi Apelacijskog vijeća nisu jednako opterećeni, odnosno da su neki više, a neki manje ažurni.
''Jednostavno možda u toj raspodjeli ima takvih velikih predmeta jedan sudac i kad dobije novih predmet kroz CMS teško može da sustigne to sve'', smatra Stojanović, te naglašava da nikada nije imao iskustvo da misli da je svjesno odugovlačeno zakazivanje sjednice Vijeća po žalbi.
Odvjetnica Lejla Čović, koja također ima dugogodišnje iskustvo postupanja u predmetima pred Državnim i drugim sudovima, navodi da zakazivanje ročišta na kojem se izjavljuju žalbe zavisi od toga koliko je predmet obilan.
''To zavisi od toga koliko je potrebno Apelacionom vijeću da izvrši uvid u žalbu, dokaze, zavisi koliko ima optuženih i branilaca. Često to znaju odugovlačiti rokovi – dok se prvostupanjska presuda dostavi svim optuženim, svim braniocima. Što je više ljudi uključeno duže to traje'', kaže ona.
Čović dalje pojašnjava da za sve onda Sud mora čekati od trenutka dostave da protekne rok za dostavljanje žalbe, a potom da se čeka na odgovore na žalbu suprotnih strana. On dodaje da odvjetnik i sam optuženi imaju pravo žalbe, odnosno odgovora na žalbu.
''Kad se sve to prikupi, kad svi ti rokovi prođu, odnosno kad se ulože sve žalbe i odgovori na žalbu, onda Sud vrši uvid u žalbe, u odgovore, u sam predmetni spis i u zavisnosti koliko je obilan spis se zakazuje sjednica Apelacionog vijeća'', kaže ona.
Mostarski odvjetnik Davor Šilić koji postupa u, između ostalog, predmetima ratnih zločina i organiziranog kriminala dijeli mišljenje sa svojim kolegama da određivanje ročišta zavisi od sudionika u postupku i žalbi, te preopterećenosti suda i mogućnosti da se sastane Vijeće.
''Ako se radi o predmetima gdje je više osuđenih, to jeste gdje se nalazi pet do deset ljudi, takvi predmeti u žalbenom postupku mogu trajati i do godinu dana. Međutim, u nekim slučajevima gdje se ne radi o većem broju osoba, gdje se radi o jednoj ili dvije osobe, gdje je jedna, eventualno druga žalba, sve zavisi od kapaciteta suda i od činjenice je li u tom predmetu Vijeće određeno i da li Vijeće ima zauzetost oko nekih drugih predmeta pa ne mislim da bi trebalo puno trajati'', kaže on.
Na upit Detektora je li zakazano ročište za žalbe na presudu Dodiku i Lukiću, iz Suda su odgovorili da će o datumu i vremenu javne sjednice Apelacijskog vijeća javnost biti blagovremeno upoznata, ''a informacije o istom će biti, kao i u svim drugim predmetima, dostupne i putem kalendara suđenja'', piše Detektor.ba.
