Švicarski list o BiH: SAD više jamac mira, bitniji im je biznis od politike
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) objavio je tekst pod naslovom "Na Balkanu su Amerikanci i Europljani sada protivnici. Što to znači za regiju?", a fokus je stavljen na Bosnu i Hercegovinu.
NZZ je u svojoj analizi izravno iznio procjenu uloge Sjedinjenih Američkih Država u međunarodnoj zajednici u BiH, temeljeći je na porukama koje su stigle iz Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.
SAD mijenja pristup
"SAD više nije jamac mira koji je uspostavljen nakon jugoslavenskih ratova i raspada devedesetih godina. Washington više nije zainteresiran za politički poredak u regiji, nego za profitabilne poslove s lokalnim vladama. To što se pritom zaobilaze antikorupcijska pravila koja je uspostavila Europska unija njima ne predstavlja problem. Europljani se promatraju kao konkurenti, a Washingtonu odgovara njihov gubitak autoriteta", piše ovaj švicarski list.
Posebno su naglasili projekt izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, podsjećajući kako je prvotna ideja bila da SAD i Europa zajedno rade na ovom projektu, no da je nova administracija u Washingtonu potpuno istisnula EU i sama krenula u taj pothvat, kroz izravne pregovore s vlastima.
U tom kontekstu posebno ističu odnos Amerike prema predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.
"Još 2023. godine Dodik je bio pod američkim sankcijama, uz obrazloženje da njegova separatistička politika ugrožava jedinstvo države. To što je Bosna i Hercegovina nakon rata nastavila postojati u velikoj je mjeri zasluga Amerikanaca, koji su 1995. godine nametnuli Daytonski mirovni sporazum. Međutim, pod administracijom Donalda Trumpa prioriteti su drugačiji. U listopadu 2025. Washington je bez obrazloženja ukinuo sankcije", navodi se.
Pritisak na visokog predstavnika
NZZ opisuje i situaciju s izborom novog visokog predstavnika, također navodeći kako je i tu primijećena promjena američke politike prema BiH.
"Da Washington svoje poslovne interese provodi i nekonvencionalnim metodama, pokazuje odnos prema međunarodnom visokom predstavniku. Ta je funkcija uspostavljena nakon rata kako bi nadzirala provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Ona raspolaže ovlastima koje bi, barem teoretski, mogle zaustaviti projekt plinovoda. Amerikanci su sada izvršili toliko snažan pritisak na njemačkog visokog predstavnika Christiana Schmidta da je on najavio svoju ostavku", piše švicarski list.
Upravo je oko tog pitanja došlo do novog sukoba s Europskom unijom, čije dvije najmoćnije članice, Francuska i Njemačka, nisu željele podržati američkog kandidata, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija.
Naglasili su kako pristup BiH nije iznimka, nego da se fokus na biznis formalizirao kroz dokumente koje usvajaju institucije SAD-a, a zatim i izravno primjenjuju u cijeloj regiji.
"Postupci u BiH odgovaraju novoj doktrini američkog Ministarstva vanjskih poslova. U izvješću upućenom Kongresu u svibnju navodi se da je vrijeme izgradnje država na Balkanu završeno te da su sada u prvom planu 'obostrano korisna partnerstva'. To je transakcijski pristup koji preferira Donald Trump. Još krajem 2025. godine Kongres je usvojio Zakon o prosperitetu Zapadnog Balkana, kojim su izgradnja infrastrukture i energetska suradnja proglašeni prioritetima", piše NZZ.
Biznis u prvom planu
Naglasili su da američka kompanija Bechtel sudjeluje u izgradnji autocesta u Srbiji, zahvaljujući posebnom zakonu, kao i u Sjevernoj Makedoniji na Koridoru VIII, prometnici istok-zapad koja povezuje Jadransko i Crno more.
Spominju i tri plinske elektrane koje bi se trebale graditi u Bosni i Hercegovini, a za koje je također zainteresiran AAFS, koncesionar u projektu plinovoda Južna interkonekcija.
Švicarski list istaknuo je da je najveća promjena u američkoj politici primijećena u podršci europskim integracijama BiH i drugih zemalja u regiji.
"To što SAD otvoreno dovodi u pitanje ulogu Europske unije kao političkog i institucionalnog autoriteta na Zapadnom Balkanu predstavlja zaokret u politici. Tijekom posljednjih dvadeset godina Washington je snažno podržavao približavanje regije Europskoj uniji. Sada američki ministar energetike Chris Wright predstavlja Europsku uniju kao prepreku prosperitetu i pravu na samoodređenje. Prema njegovim riječima, pravila o javnim nabavama, regulacija energetskog tržišta i ekološki propisi Europske unije usporavaju razvoj regije", piše u tekstu.
Na kraju se navodi i da bi ovakav odnos SAD-a mogao "probuditi" Europsku uniju.
"Samo čvršće povezivanje s Europskom unijom može spriječiti da, uz Ruse i Kineze, i Amerikanci dodatno destabiliziraju regiju", piše NZZ.
