Stojanović upozorio na posljedice blokada, Lendo tvrdi da je rješenje za državnu imovinu blizu

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i član SDA Refik Lendo govorio je o ulozi visokog predstavnika, državnoj imovini, europskom putu Bosne i Hercegovine i radu aktualne federalne vlasti.

Visoki predstavnik i domaće institucije

Komentirajući rasprave o izboru novog visokog predstavnika, Lendo je rekao kako međunarodna zajednica i dalje odlučuje o pitanjima o kojima bi, prema njegovu mišljenju, trebale odlučivati domaće institucije.

''Politika i EU-a i SAD-a je takva da i jedni i drugi žele imati utjecaj na visokog predstavnika koji treba nastaviti raditi ovdje. Sve dok mi ovako loše radimo i ne mislimo dobro sebi i svojoj državi, oni će nam i dalje postavljati visokog predstavnika. Naše institucije nisu dovoljno jake i nisu se dovoljno demokratizirale da možemo preuzeti odgovornost i sami voditi računa o životu, radu, sigurnosti i gospodarstvu'', rekao je Lendo.

Istaknuo je kako neusvajanje važnih zakona i zastoj u reformama izravno utječu i na europski put Bosne i Hercegovine, piše Federalna.

"Neusvajanjem zakona i dugotrajnim pregovorima visoki predstavnik će još dugo ostati. Nije samo to problem. Građani Bosne i Hercegovine ispaštaju jer smo već izgubili oko 200 milijuna, a nažalost izgubit ćemo dvije milijarde maraka. Znate koliko su dvije milijarde maraka za naše lokalne zajednice, za Fojnicu, Stolac, Teočak i druge", kazao je.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Lendo je ocijenio kako visoki predstavnik ne bi trebao biti samo promatrač.

"Međunarodna zajednica mora pomoći Bosni i Hercegovini da usvoji zakone kako bi ušla u Europsku uniju. Dok imamo visokog predstavnika, Bosni i Hercegovini vrlo je teško postati članicom Europske unije. Taj visoki predstavnik ne može biti samo promatrač. Mora biti aktivan akter da se donesu zakoni koji sada, nažalost, ne prolaze", rekao je Lendo.

Državna imovina i investicije

Osvrnuo se i na pitanje državne imovine, navodeći kako su zbog postojeće zabrane zaustavljeni brojni razvojni projekti.

''Kako je visoki predstavnik donio zakon o zabrani korištenja državne imovine, najgore su prošle naše lokalne zajednice i država Bosna i Hercegovina. Nema novih investicija, nema projekata. Ako treba raditi cestu, prugu ili neki drugi objekt, sve zadire u državnu imovinu i danas je to blokirano'', rekao je.

Dodao je kako očekuje da će pitanje državne imovine uskoro biti riješeno.

''Imam informaciju da je taj zakon već u nekoj fazi dorade i završetka i da će se pronaći rješenje kojim će svi biti zadovoljni kada je riječ o državnoj imovini. Očekuje se da visoki predstavnik to ponudi Vijeću ministara kako bi se otkočila blokada razvoja države, entiteta, županija i lokalnih zajednica. Mi to sami ne možemo riješiti'', kazao je Lendo.

Kritike federalne vlasti

Komentirajući rad aktualne većine u Federaciji BiH, Lendo je usporedio njezin mandat s mandatom prethodne Vlade FBiH.

''Ne može se dogoditi da za tri i pol ili četiri godine ove vlade, koju ne čini samo Trojka nego još pet, šest ili sedam političkih stranaka, nemamo rezultate kakve smo očekivali. U vrijeme premijera Fadila Novalića Vlada Federacije godišnje je zapošljavala po sedam ili osam tisuća ljudi. Toliko su oni zaposlili za tri i pol godine mandata'', rekao je.

Posebno je kritizirao način zaduživanja Federacije i odnos prema sredstvima Europske unije.

''Europska unija nudi dvije milijarde maraka. Jedan dio su bespovratna sredstva, a drugi dio povoljni krediti za infrastrukturu, ceste i željeznice. Ova vlast to ne želi uzeti, a s druge strane donosi zakone kojima povećava unutarnje zaduženje. To je zabrinjavajuće'', kazao je Lendo.

Na kraju je ocijenio kako način rada Vlade Federacije nije dovoljno transparentan.

''Ova vlada je za sve vrijeme imala oko 70 redovitih sjednica, a više od 300 telefonskih sjednica. Ozbiljni zakoni ne mogu se donositi po hitnom postupku. Tu trebaju transparentnost, analiza i usporedba, a ne da se deseci zakona završavaju telefonskim sjednicama'', rekao je Lendo.

Stojanović: Izjednačavanje zastave Armije RBiH s ustaškim simbolima predstavlja prekrajanje povijesti

Potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović ocijenio je kako odluka Vlade Republike Srpske o kriminalizaciji isticanja zastave i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine predstavlja pokušaj revizije povijesti i dodatnog podizanja političkih napetosti uoči izbora.

Zastava Armije RBiH i političke napetosti

''Najveći je apsurd staviti zastavu pod kojom je Bosna i Hercegovina ušla u Ujedinjene narode i zastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila jedina legalna vojna formacija u tom trenutku, u isti kontekst s ustaškim simbolima. To je prekrajanje povijesti koje vrlo često dolazi iz Srbije, ali i iz Republike Srpske'', rekao je Stojanović.

Ocijenio je kako je riječ o pokušaju revitalizacije politika koje već tri desetljeća opterećuju Bosnu i Hercegovinu.

''Ovo je u kontekstu predstojećih izbora dodatno zaoštravanje političke scene i pokušaj vraćanja politika koje su nas dovele do toga da sve manje razgovaramo o stvarnim problemima građana'', kazao je.

Istaknuo je kako očekuje reakciju institucija Bosne i Hercegovine.

''Mislim da će Ustavni sud reagirati na ove odluke, kao što je reagirao i na ranije pokušaje donošenja neustavnih zakona u Republici Srpskoj'', rekao je Stojanović.

Govoreći o kontinuiranom podizanju političkih napetosti, Stojanović je rekao kako građani Bosne i Hercegovine od toga nemaju nikakvu korist.

''Građanima je više dosta stalnog podizanja napetosti. Protiv takvih politika treba se boriti inzistiranjem na zrelosti i odgovornosti, jer upravo one stvaraju atmosferu koja nikome ne odgovara'', rekao je.

Podjele i odlazak stanovništva

Podsjetio je kako je Bosna i Hercegovina zbog dugogodišnjih političkih sukoba izgubila velik broj stanovnika.

''Bosna i Hercegovina je od zemlje s četiri milijuna stanovnika došla do toga da danas u njoj živi tek nešto više od dva milijuna ljudi. To je posljedica politika koje stalno proizvode podjele umjesto rješenja'', kazao je Stojanović.

Naglasio je kako se društvo mora okrenuti budućnosti, ali bez zaboravljanja prošlosti.

''Ne smijemo ostati živjeti u prošlosti. Povijest ne treba zaboraviti, ali moramo graditi društvo u kojem se tragedije neće ponoviti našoj djeci. Takve ljude treba tražiti, isticati i podržavati'', rekao je.

OHR i međunarodna zajednica

Komentirajući pitanje budućnosti OHR-a, Stojanović smatra kako će Bosni i Hercegovini visoki predstavnik biti potreban sve dok domaće institucije ne budu dovoljno snažne.

''Visoki predstavnik bit će potreban sve dok svi politički akteri ne budu poštovali zakone Bosne i Hercegovine i dok institucije ne budu sposobne same zaštititi ustavni poredak'', rekao je.

Istaknuo je kako je apsurdno što se međunarodne sile i dalje nadmeću oko utjecaja u Bosni i Hercegovini.

''Apsurd je da se svjetske sile preko naših leđa prepucavaju oko odnosa i utjecaja, a to se izravno odražava i na gospodarsku situaciju u Bosni i Hercegovini'', kazao je Stojanović.

Kao primjer naveo je pitanje Južne interkonekcije i državne imovine.

''Postoje informacije da više od deset milijardi investicija trenutačno čeka zbog neriješenog pitanja državne imovine. Potrebno je pronaći model koji će omogućiti lokalnim zajednicama da koriste imovinu, ali titular mora ostati Bosna i Hercegovina'', rekao je.

Europski put i političke blokade

Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, Stojanović je upozorio kako političke blokade i dalje usporavaju reformske procese.

''Nismo uspjeli usvojiti ni ključne europske zakone potrebne za otvaranje pregovora. Nepovjerenje među političkim akterima i dalje predstavlja najveću prepreku napretku države'', kazao je.

Naglasio je kako ne može biti kompromisa kada je riječ o zaštiti državnih institucija.

''Kada netko krene rušiti institucije Bosne i Hercegovine ili zabranjivati njihov rad na dijelu teritorija države, tada više nema prostora za političke pregovore. O funkcioniranju institucija može se razgovarati, ali ne i o njihovu postojanju'', rekao je Stojanović.

Osvrnuo se i na djelovanje međunarodne zajednice, ocijenivši kako je često bila nedovoljno odlučna.

''Međunarodna zajednica propustila je brojne prilike da zaštiti institucije Bosne i Hercegovine. Kada netko napadne ustavni poredak ili državne institucije, takvo ponašanje mora imati jasne posljedice'', rekao je.

Jačanje države kao crvena linija

Stojanović smatra kako Bosna i Hercegovina mora razlikovati političke aktere koji rade na jačanju države od onih koji blokiraju njezin razvoj.

''Nisu svi isti. Potrebno je jasno razlikovati one koji inzistiraju na jačanju države i institucija od onih koji blokiraju europski put Bosne i Hercegovine i urušavaju njezine institucije'', rekao je.

Govoreći o odnosima među političkim strankama, rekao je kako postoje ideološke razlike, ali da zaštita države mora biti zajednički cilj.

''Možemo imati različite političke stavove, ali kada je riječ o zaštiti države i njezinih institucija, tu moraju postojati jasne crvene linije'', kazao je Stojanović.