Srbija sutra bira: Tko stoji iza Studentske liste koja izaziva Vučićev SNS?

Srbija u nedjelju, 25. listopada, izlazi na izvanredne parlamentarne izbore koji bi mogli značajno promijeniti političke odnose u zemlji. Nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda, pokrenutih poslije tragedije na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, na izborima prvi put sudjeluje Studentska lista – Studenti pobjeđuju, okupljena oko zahtjeva za borbu protiv korupcije, obnovu institucija i vladavinu prava.

Pad nadstrešnice na novosadskom Željezničkom kolodvoru 1. studenoga 2024. godine, u kojem je poginulo više ljudi, pokrenuo je val prosvjeda i studentskih blokada te doveo do dugotrajne političke krize u Srbiji.

Prosvjedi, blokade fakulteta i nezadovoljstvo djelovanjem državnih institucija postupno su prerasli u širi politički pokret koji se sada prvi put izravno uključuje u utrku za mjesta u Narodnoj skupštini Srbije.

Studentska lista okuplja ljude različitih političkih uvjerenja, od ljevice do desnice, a njezini predstavnici nastoje privući birače nezadovoljne dosadašnjim načinom upravljanja državom.

U središtu njihova programa nalaze se borba protiv korupcije, depolitizacija državnih institucija, sloboda medija, zaštita okoliša i poštovanje ustavnog poretka.

Istodobno, pokret izbjegava čvrsto ideološko pozicioniranje o pojedinim pitanjima vanjske politike, regionalnih odnosa i povijesnog nasljeđa Srbije.

Ilija Srdanović – liječnik na čelu Studentske liste

Nositelj izborne liste Ilija Srdanović rođen je 1970. godine u Novom Sadu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu 1995. godine.

Na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici zaposlen je od 1997. godine, a od 2018. predaje na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora.

Član je Liječničke komore Vojvodine i neovisne akademske mreže Slobodan univerzitet. Ranije je sudjelovao u strukovnim inicijativama, među ostalim kao kandidat neovisne skupine Naša komora.

Široj javnosti postao je poznat tijekom studentskih prosvjeda, kada je javno podržao zahtjeve studenata i prihvatio mjesto nositelja liste Studentska lista – Studenti pobjeđuju.

Srdanović smatra da su državne institucije i vladavina prava u Srbiji ozbiljno narušene sustavnom korupcijom i političkim klijentelizmom.

Zalaže se za depolitizaciju zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i drugih javnih sustava te utvrđivanje odgovornosti za korupcijske afere i nesreće povezane s djelovanjem državnih institucija.

Među njegovim prioritetima nalaze se i neovisnost javnih medijskih servisa RTS-a i RTV-a te veća uloga stručnosti u upravljanju javnim sektorom.

Pozornost javnosti izazvala je i njegova izjava u emisiji „Da sam ja neko”, u kojoj je govorio o svojem ratnom iskustvu.

„Klasičan vojnik, s puškom u ruci, regrutiran za vrijeme rata. Zatim vojnik u struci, u borbi za živote ljudi. Sve moje kolege i ja s njima. I na kraju, vojnik koji se bori za bolje sutra svoje nacije. Za mene to jest patriotizam. Boriti se za bolje sutra svoje države. Boriti se za slobodu”, rekao je Srdanović.

Pritom nije precizirao o kojem je ratu govorio, kojoj je vojnoj postrojbi pripadao ni gdje je služio.

Katarina Šćepanović – profesorica i predstavnica studentskog pokreta

Katarina Šćepanović, magistrica suvremene američke književnosti i nastavnica u Filološkoj gimnaziji u Beogradu, jedna je od predstavnica Studentske liste.

Studentski pokret nastao je povezivanjem studenata, mladih aktivista, akademskih djelatnika i građanskih inicijativa koje su sudjelovale u blokadama fakulteta, prometnica i organizaciji prosvjednih okupljanja.

Njegovi predstavnici odbacuju tradicionalni način stranačkog organiziranja i naglašavaju potrebu za drukčijim pristupom upravljanju državom.

Zalažu se za objavljivanje ugovora povezanih s velikim infrastrukturnim projektima, preispitivanje ekološki spornih investicija, uključujući rudarenje litija, te stvaranje ravnopravnijih izbornih uvjeta.

Pokret se ne želi jasno svrstati u tradicionalne političke podjele na ljevicu i desnicu, nego ističe borbu za demokratske procedure, slobodu medija i vladavinu prava.

Aleksandar Čupić – sveučilišni profesor koji je podržao studente

Aleksandar Čupić sveučilišni je nastavnik na Prometnom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, gdje se bavi automatizacijom i informatizacijom prometnih sustava.

Autor je i koautor brojnih znanstvenih radova i stručnih publikacija. Iz Beograda se s obitelji preselio na seosko imanje na području općine Sopot.

Tijekom studentskih prosvjeda i marševa javno je ustupio svoje imanje i privatne resurse za smještaj i logističku pomoć prosvjednicima.

Time je postao jedan od predstavnika akademske zajednice koji su aktivno poduprli studentski pokret.

Čupić zagovara zaštitu autonomije sveučilišta, uklanjanje političkih pritisaka na obrazovne i znanstvene ustanove te održivi ruralni razvoj.

Među temama kojima pridaje važnost nalaze se decentralizacija, zaštita obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj manjih sredina.

Čupić je također kandidat na Studentskoj listi, na kojoj se nalazi na 51. mjestu.

Aleksandar Jovanović Ćuta – ekološki aktivist izvan liste

Aleksandar Jovanović Ćuta rođen je 1966. godine u Beogradu, a studirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti.

U javnosti je postao poznat kao ekološki aktivist i suosnivač pokreta Odbranimo reke Stare planine, koji se protivio izgradnji derivacijskih malih hidroelektrana u istočnoj Srbiji.

Organiziranjem prosvjeda, terenskih akcija i blokada gradilišta stekao je prepoznatljivost, nakon čega je sudjelovao u okupljanju Saveza ekoloških organizacija Srbije.

Kasnije je izabran za zastupnika u Narodnoj skupštini, zadržavajući pritom prepoznatljiv aktivistički način djelovanja.

Jovanović i njegov Ekološki ustanak nisu dio Studentske liste. Prije izbora odlučili su ne sudjelovati na način koji bi mogao dovesti do dodatnog usitnjavanja oporbenih glasova te su pružili potporu studentskom pokretu.

Jovanović podržava pristupanje Srbije Europskoj uniji, protivi se uvođenju sankcija Rusiji i ne podržava neovisnost Kosova.

Njegovo političko djelovanje usmjereno je na zaštitu prirodnih resursa, protivljenje privatizaciji vodnih i šumskih dobara te zahtjeve za zabranu rudarenja litija i bora.

Miroslav Aleksić – oporbeni političar koji podržava studente

Miroslav Aleksić rođen je 1978. godine u Kruševcu, a po obrazovanju je diplomirani ekonomist.

Političku karijeru započeo je na lokalnoj razini u Trsteniku, gdje je od 2012. do 2016. godine obnašao dužnost predsjednika općine.

Bio je potpredsjednik Narodne stranke, iz koje je kasnije istupio i osnovao Narodni pokret Srbije.

U više saziva biran je za zastupnika Narodne skupštine Srbije, a javnu prepoznatljivost stekao je i iznošenjem dokumentacije te tvrdnji o velikim korupcijskim aferama, uključujući slučaj poljoprivrednog dobra Jovanjica.

Aleksić nije kandidat na Studentskoj listi, ali pruža potporu njezinim zahtjevima i političkom djelovanju.

Zastupa proeuropske i reformske stavove, uz naglasak na borbu protiv organiziranog kriminala, reformu pravosuđa i jačanje državnih institucija.

Zalaže se i za veću potporu domaćoj poljoprivredi, malim poduzetnicima i poljoprivrednim proizvođačima.

U aktualnoj političkoj krizi podržava formiranje prijelazne ili tehničke vlade s ograničenim mandatom, čiji bi zadatak bio osigurati uvjete za slobodno medijsko djelovanje i provedbu izbora.

Izbori kao test političkih promjena

Studentska lista na izborima nastupa kao politički široka skupina koja okuplja profesore, liječnike, umjetnike, aktiviste i druge javne osobe.

Za razliku od tradicionalnih stranaka, pokret nastoji izbjeći isticanje jednoga političkog vođe i naglašava kolektivno odlučivanje.

S druge strane, vladajući SNS u izbore ulazi s razvijenom stranačkom organizacijom i dugogodišnjim iskustvom upravljanja državnim institucijama, piše Index.hr.

Rezultat izbora pokazat će koliku je parlamentarnu potporu studentski pokret uspio izgraditi nakon gotovo dvije godine prosvjeda i političkih napetosti.

Neovisno o ishodu glasovanja, pitanje odgovornosti za novosadsku tragediju, borbe protiv korupcije, slobode medija i funkcioniranja državnih institucija ostat će među važnim temama srbijanske politike.