SAD na Balkanu potiskuje rivale luksuzom i plinovodom

U tekstu pod naslovom "Albanci prosvjeduju protiv turističkog projekta Trumpove obitelji", švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) podsjeća da više od tjedan dana gotovo svakodnevno tisuće ljudi izlazi na ulice glavnog grada Albanije Tirane i poručuju „Ivanka, idi kući“ ili „Albanija nije na prodaju".

Kako se navodi, oni prosvjeduju protiv izgradnje luksuznog turističkog projekta Kushnerove investicijske tvrtke Affinity Partners u vrijednosti od oko 4,6 milijardi eura i traže ostavku premijera Edija Rame. No on ostaje ravnodušan, ocjenjuje Neue Zürcher Zeitung: „Hvali projekt u superlativima i kategorično odbacuje njegovo obustavljanje. Iza toga stoji diplomatska računica. Rama svakako želi unaprijediti turizam u Albaniji, ali prije svega se nada da će kroz dogovor s Kushnerom uspostaviti dobre veze s Bijelom kućom. Tu želju u regiji nema samo on."

Luksuzno utočište za milijardere

Autorica Nicole Anliker piše da na nenaseljenom otoku Sazanu firma Trumpovog zeta Jareda Kushnera planira izgraditi utočište za milijardere: luksuzni resort s marinom, bazenima i klubovima. „Na kopnu kod mjesta Zvernec, nasuprot otoka, planira se luksuzni kompleks s hotelima s pet zvjezdica, stanovima, vilama, modernom marinom, wellness centrima, kao i šetalištem sa skupim buticima."

Kako bi Kushneru otvorila vrata, Tirana ga je proglasila "strateškim investitorom", a taj status mu je omogućio direktan pristup državnom zemljištu bez javnog natječaja i ubrzane procedure izdavanja dozvola, dodaje autorica.

Švicarski list piše da su prosvjednici zabrinuti zbog štete za okoliš, da optužuju vladu za rasprodaju nacionalne imovine i potkopavanje vladavine prava. Početkom lipnja, kako se dalje navodi, u slučaj se uključilo i albansko specijalno tužiteljstvo za korupciju i organizirani kriminal, koje se smatra neovisnim.

"Istrage daju poticaj demonstrantima. Oni žele nastaviti s prosvjedima. Pri tome gledaju prema Srbiji, gdje su demonstracije i optužnice u prosincu srušile sličan Kushnerov projekt", piše NZZ.

Vučić je bijesan

List dodaje i da je, istovremeno s investicijskih planovima u Albaniji, Jared Kushner 2024. najavio projekt vrijedan 470 milijuna eura u srcu Beograda. „U ogromnom kompleksu trebao je biti izgrađen luksuzni hotel, ekskluzivni stanovi, poslovni prostori, kao i restorani i trgovački centri. Gradnja je bila planirana na ruševinama nekadašnjeg jugoslavenskog Ministarstva obrane, koje je NATO bombardirao 1999. godine. Projekt je naišao na prosvjede i ubrzo je doveo do uključivanja srpskog specijalnog tužiteljstva za organizirani kriminal."

Na kraju je Kushner odustao od projekta u Srbiji, navodi NZZ i dodaje da je Vučić bjesnio zbog gubitka investicija i zaprijetio da će tužiti za odštetu svakoga tko je sudjelovao u „lovu na vještice" protiv projekta. „Ipak, najviše ga je vjerojatno pogodilo to što su mu preko noći propale nade da će kroz projekt pridobiti naklonost Trumpove administracije, a time i ukloniti neugodne američke sankcije protiv domaće naftne industrije“, ocjenjuje Neue Zürcher Zeitung.

U tekstu se dalje navodi da okretanje balkanskih državnika prema Washingtonu ima veze i s njihovim razočaranjem u Europsku uniju. „Budući da Bruxelles već desetljećima odgađa prijem tih zemalja, one traže druge partnere. Pragmatičan pristup SAD-a, sklapanje poslova bez moralnih lekcija ili pitanja o vladavini prava, odgovara Vučiću i Rami. Istovremeno, približavanje Washingtonu koriste i kao polugu pritiska na EU."

Geopolitički ciljevi

Koliko je takva transakcijska vanjska politika SAD-a već uhvatila korijene u regiji pokazuje primjer Bosne i Hercegovine, ocjenjuje švicarski list. „Tamo u fokusu nisu luksuzni resorti, već ključna infrastruktura. Konkretno, radi se o projektu plinovoda vrijednom 1,38 milijardi eura, koji bi povezao LNG terminal na hrvatskom otoku Krku s BiH, kao i o tri elektrane na plin. Na proljeće je američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy, bliska Trumpovom okruženju, dobila taj posao. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je po hitnom postupku poseban zakon koji je omogućio direktnu dodjelu projekta Trumpovim suradnicima."

Milorad Dodik je podržao američke planove vezane za plinovod, piše NZZ i dodaje da mnogo toga ukazuje na to da je SAD zauzvrat ukinuo dugogodišnje sankcije njemu i njegovoj obitelji. Kako se ocjenjuje, i ostavka visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta u svibnju vjerojatno je također povezana s tim: „Schmidt je sam izjavio da je napustio dužnost pod snažnim pritiskom SAD-a. Nijemac je važio ne samo kao protivnik Dodika, već očigledno i kao prepreka vašingtonskim planovima za plinovod – zbog čega je vjerojatno uklonjen s puta."

Neue Zürcher Zeitung ocjenjuje kako se SAD tek površno interesira za to kakve unutarnjopolitičke posljedice njegovo djelovanje ima u zemlji poput BiH i zaključuje da Washington ima druge ciljeve: "Želi zarađivati i prije svega stvarati geopolitičke činjenice. Gospodarski projekti služe kao poluga za jačanje američke dominacije u regiji – na primjer time što se turističkim projektima suzbija ekspanzivna gospodarska politika Kine na albanskoj obali Jadrana ili što se plinovodom potiskuje ruska dominacija na energetskom tržištu u BiH. Političari na Balkanu to rado prihvaćaju, ali time ulaze na vrlo rizičan teren.", prenosi Deutsche Welle.