Prije 65 godina na Havajima je rođen Barack Obama
Prije 65 godina, 4. kolovoza 1961. rodio se na Havajima Barack Hussein Obama. Otac mu se također zvao Barack Hussein Obama, a bio je Kenijac odgojen u muslimanskoj vjeri.
Majka predsjednika Obame bila je Amerikanka imenom Ann Dunham. Obamu je rodila u bolnici zvanoj Kapiʻolani Maternity & Gynecological Hospital u Honoluluu, glavnom gradu američke savezne države Havaji.
Obamina je majka bila podrijetlom iz Kansasa, a njegovog je oca upoznala upravo na Havajima, pohađajući tečaj ruskog jezika (on je studirao na Havajskom sveučilištu kao stipendist). Vjenčali su se i dobili sina, kasnijeg američkog predsjednika, no uskoro su se razdvojili kad je ona otišla studirati u Seattle, a njen suprug na Harvard.
Zanimljivo je da je kasniji predsjednik Obama tijekom djetinjstva duže vrijeme živio na Havajima s djedom i bakom (majčinim roditeljima). Majka mu se kasnije udala za Lola Soetora, indonezijskog državljanina muslimanske vjeroispovijesti, koji je postao Obamin poočim.
Prvi afroamerički predsjednik
Kao član Demokratske stranke Obama je u dva mandata bio predsjednik SAD-a, a tu dužnost obnašao je od 20. siječnja 2009. pa do 20. siječnja 2017. godine. Obama je i bivši senator države Illinois i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2009. godine zbog zalaganja za nuklearno razoružanje.
Obama je prvi afroamerički predsjednik SAD-a, a u svom mandatu je bio i jedini afroamerički senator i tek peti u povijesti SAD-a.
Prvi mandat, na čijem početku je uživao dotada nezapamćenu dominaciju vlastite stranke u Kongresu, mu je bio obilježen prije svega nastojanjem da se u SAD uvedu elementi zapadnoeuropske države blagostanja, pri čemu je ključni element predstavljao tzv. Obamacare, odnosno zakon kojim je u SAD prvi put uveden sustav općeg i obaveznog zdravstveno osiguranja.
Njegovo uvođenje početkom 2010. godine je predstavljalo dostignuće koje je izmaklo mnogim njegovim prethodnicima. Istaknuo se kao i veliki pobornik prava LGBT populacije, te je ukinuo kontroverzna vojna pravila Don't Ask, Don't Tell te je pred izbore 2012. godine postao prvi predsjednik koji otvoreno podržava pravo na istospolni brak.
Vanjska politika
Na vanjskopolitičkom planu je, prije svega u retoričkom smislu, nastojao "okrenuti novu stranicu" u odnosu na svog prethodnika Busha.
Kritičari su mu nešto kasnije zamjerali neodlučnost u odnosu na tzv. Arapsko proljeće, nastavak rata u Afganistanu, vojnu intervenciju u Libiji te još radikalnije i kontroverznije mjere u borbi protiv terorizma kao što su tzv. ciljane likvidacije.
U borbi s ekonomskom krizom je imao manje uspjeha te je nezaposlenost dosegla visoku razinu a veliki dio američkog društva zabilježio pad standarda nezamisliv u ranijim desetljećima: djelomično i zbog toga su se oporbeni republikanci oporavili i uspjeli povratiti Predstavnički dom za vrijeme kongresnih izbora 2010. godine.
Njihov pokušaj da na tome temelje povratak u Bijelu kuću je, međutim, na općim izborima 2012. godine doživio fijasko nakon izuzetno skupe i brutalne kampanje na kraju koje je Obama uvjerljivo porazio republikanskog kandidata Mitta Romneya.
Zakletvu je položio 20. siječnja 2013., a drugi mandat mu je trajao do 20. siječnja 2017. godine.
Na vanjskopolitičkom planu pamti se normalizacija odnosa s Kubom, nuklearni sporazum s Iranom i borba protiv Islamske države na Bliskom istoku.
