Palmer: Rusija produbljuje podjele na Zapadnom Balkanu i koči europske integracije

Nedovršena integracija Zapadnog Balkana u europske i euroatlantske strukture ostavlja prostor koji Rusija nastoji iskoristiti produbljujući postojeće političke i društvene podjele, ocijenio je u intervjuu za Fenu Matthew Palmer, bivši posebni predstavnik američkog državnog tajnika za Zapadni Balkan. Palmer upozorava da je regija upravo zbog unutarnjih podjela posebno ranjiva na vanjske utjecaje.

Palmer će početkom rujna ponovno boraviti u Bosni i Hercegovini kao sudionik četvrte Sarajevo Security Conference, koja će od 4. do 6. rujna okupiti međunarodne dužnosnike, diplomate, vojne predstavnike, stručnjake i istraživače na razgovorima o sigurnosnim izazovima u Europi i na Zapadnom Balkanu.

Ovogodišnja konferencija održava se pod nazivom ''Securing Europe in a Divided World'', a Palmer je najavljen kao sudionik rasprave o budućnosti europske sigurnosne arhitekture.

Nakon gotovo 34 godine u američkoj diplomatskoj službi Palmer je ove godine napustio State Department i prešao u američku tvrtku Shield AI, gdje se bavi strateškim angažmanom u Europi i Africi. Tvrtka razvija autonomne sustave i softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji za vojne i sigurnosne namjene, uključujući sustave sposobne djelovati u okruženjima bez pouzdane GPS i komunikacijske veze.

Palmer vrlo dobro poznaje Zapadni Balkan. U State Departmentu je od 2018. do 2021. bio zamjenik pomoćnika državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja, zadužen za Zapadni Balkan, a 2019. imenovan je i posebnim predstavnikom državnog tajnika za Zapadni Balkan, sa zadaćom jačanja američkog angažmana u potpori miru, stabilnosti i integraciji država regije u zapadne institucije. Bio je izravno uključen i u razgovore o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu na dugoročnu sigurnost kontinenta, Palmer je kazao da je Europa, možda sa zakašnjenjem, prepoznala da se suočava s egzistencijalnim sigurnosnim izazovom.

''Europa preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost. Kolektivno povećava resurse koje stavlja na raspolaganje kako bi osigurala vlastitu sigurnost i ozbiljno shvaća prijetnju koju posebno Rusija predstavlja europskom integritetu i europskoj sigurnosti'', rekao je Palmer.

Promjene sigurnosnog okruženja, smatra on, samo dodatno naglašavaju potrebu da Zapadni Balkan bude čvršće povezan s europskim i euroatlantskim institucijama.

''Ako govorimo posebno o Zapadnom Balkanu, tvrdio bih da promjene u europskom sigurnosnom prostoru samo dodatno naglašavaju važnost integracije Zapadnog Balkana u europske i euroatlantske institucije'', kazao je.

Jednako važnom smatra suradnju država same regije, koje bi, prema njegovim riječima, trebale zajednički djelovati na unapređenju regionalne, ali i šire europske sigurnosti.

Govoreći o američkim pozivima europskim saveznicima da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu obranu, Palmer je ocijenio da jačanje europskih sigurnosnih kapaciteta ne mora značiti slabljenje transatlantskog partnerstva.

Podsjetio je da je srž NATO-a kolektivna sigurnost, dok Europska unija svojim članicama također pruža oblik zajedničke sigurnosti, ekonomske, ali i, kako smatra, fizičke.

Zbog toga za zemlje Zapadnog Balkana postoji dodatni poticaj da ojačaju veze s EU i NATO-om, iako je napomenuo da takvo opredjeljenje nije novo i da je većina država regije odavno prepoznala značaj europskih integracija.

Palmer očekuje da će snažnija i sposobnija Europa istodobno imati i veći utjecaj na određivanje vlastite sigurnosne politike.

''Kako Europa bude postajala sposobnija i preuzimala veću odgovornost za svoju obranu i sigurnost, to će nužno utjecati na sposobnost Sjedinjenih Država da predvode Europu u sigurnosnim pitanjima. Europa će, kako bude postajala sposobnija, razviti i snažniji glas i sposobnost da određuje put naprijed u europskom sigurnosnom prostoru'', ocijenio je.

Priznaje da bi takav razvoj mogao frustrirati dio Amerikanaca, ali smatra da je on dugoročno dobar i za Europu i za transatlantsko partnerstvo.

Posebno je upozorio na sigurnosni problem koji predstavlja nedovršena integracija Zapadnog Balkana, regije koja je geografski okružena članicama EU i NATO-a, ali u kojoj nekoliko država još nije dio jedne ili obje organizacije.

Na pitanje stvara li takvo stanje prostor koji Rusija i drugi vanjski akteri mogu iskoristiti, Palmer je odgovorio nedvosmisleno.

''Sto posto. Vidjeli smo interes Rusije da identificira pukotine, rascjepe, praznine i slabe točke u europskim strukturama, a zatim da upravo u te praznine zabija klinove i pokušava ih proširiti'', kazao je Palmer.

Prema njegovim riječima, Rusija to radi otvoreno na političkoj razini, ali i prikriveno na društvenoj, dok je vrlo aktivna i u internetskom prostoru.

Cilj je, smatra Palmer, postojeće političke razlike i probleme velikih europskih struktura pretvoriti u njihove slabosti.

''Balkan je posebno ranjiv jer je na toliko mnogo načina interno podijeljen, podijeljen sam protiv sebe. Rusi su bili vješti i agresivni u iskorištavanju tih razlika i pokušajima da zemljama regije otežaju, ako ne i onemoguće, integraciju u europske strukture'', upozorio je.

Govoreći posebno o Bosni i Hercegovini, Palmer se nije želio upuštati u ocjene aktualnih političkih događaja, s obzirom na to da više nije neposredno uključen u američku politiku prema BiH, ali je ukazao na probleme koje ova zemlja, prema njegovu mišljenju, nosi već tri desetljeća.

Za veću otpornost BiH na hibridne prijetnje, dezinformacije, kibernetičke napade i vanjski politički utjecaj smatra da je nužno razvijati snažniji osjećaj zajedničke pripadnosti državi.

''To je osjećaj da ste građanin Bosne i Hercegovine i želja da Bosna i Hercegovina kao država napreduje na putu integracije u europske strukture'', kazao je Palmer.

Kao iznimno važan dio sigurnosne otpornosti izdvojio je i razvoj snažnog i otpornog gospodarstva koje će mladim ljudima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, omogućiti da budućnost vide u vlastitoj zemlji.

''Potrebno je razvijati gospodarstvo koje će ohrabriti mlade ljude Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihov etnički identitet, da ostanu u Bosni i Hercegovini, da ovdje izgrade život, podižu svoje obitelji i vide pozitivnu i konstruktivnu budućnost za sebe kao građane BiH'', rekao je.

Palmer smatra da jedan od ključnih izazova ostaje postizanje konsenzusa o političkoj budućnosti države i izgradnja zajedničkog identiteta koji neće biti zasnovan isključivo na etničkoj pripadnosti.

''Potrebno je razviti osjećaj zajedničkog identiteta koji je nešto drugo osim etničkog, koji je nacionalni identitet, kao i jasno razumijevanje da su svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost, zajedno u istom čamcu i da će se zajedno uzdići ili zajedno potonuti'', kazao je Palmer.

Kada je riječ o prijetnjama koje bi Europa mogla podcjenjivati u sljedećih pet do deset godina, Palmer smatra da najveće opasnosti ne moraju nužno dolaziti iz međudržavnih sukoba.

Više ga, kaže, zabrinjava ono što se događa unutar samih država.

Zbog toga je kao ključne sigurnosne zadaće izdvojio borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i očuvanje demokratskog legitimiteta institucija.

''Važno je da vlade ostvaruju napredak u borbi protiv korupcije i vladavini prava, da osiguraju demokratski legitimitet i mehanizme putem kojih se stavovi i mišljenja javnosti odražavaju u političkim institucijama'', rekao je Palmer.

Ocijenio je da politički stabilne države, snažne demokracije i zdrava gospodarstva predstavljaju najvažniju zaštitu Europe od vanjskih sigurnosnih izazova.

''Ako su europske zemlje politički snažne, ako su njihove demokracije snažne i ako su njihova gospodarstva snažna, prilično sam uvjeren da Europa kolektivno i Europa u partnerstvu sa Sjedinjenim Državama može odgovoriti na sve izazove'', kazao je.

Ali, upozorio je Palmer, najveća slabost nastaje kada unutarnje podjele počnu potkopavati tu otpornost.

''Kontinent podijeljen sam protiv sebe jest kontinent ranjiv na vanjske prijetnje'', zaključio je Palmer.