Osam članica EU-a ne želi da zemlje zapadnog Balkana budu članice drugog reda

Italija i još sedam zemalja koje podupiru članstvo zemalja zapadnog Balkana u Europskoj uniji usprotivile su se francusko-njemačkoj inicijativi i prijedlogu zemalja Beneluksa da se u pristupne ugovore budućih članica uvrste nove i restriktivne pravne zaštitne mjere, piše Euractiv.

Prošlog mjeseca u diplomatskom dokumentu Francuske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Luksemburga predloženo je uvjetno ograničavanje prava glasa novih država članica pri donošenju odluka o proračunu, sigurnosti i vanjskoj politici.

Italija se, zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom, prvi put usprotivila takvom prijedlogu unutar skupine poznate kao "Prijatelji zapadnog Balkana".

"Dokument odbacuje svaki pristup koji bi mogao potaknuti percepciju kandidature ili članstva drugog reda", navodi se u tekstu, uz poziv na "ujednačenu primjenu pregovaračkih postupaka na sve kandidate, bez ubrzanih aranžmana ili paralelnih putova".

"Treba izbjegavati nove zahtjeve, političke preduvjete ili dodatne institucionalne korake jer bi oni obeshrabrili kandidate i oslabili utjecaj Unije u njezinu susjedstvu", navodi se.

Skupina zemalja koje imaju povijesne ili bliske veze s Balkanom prihvaća "legitimnost zaštitnih klauzula, prijelaznih mjera i mehanizama za praćenje nakon pristupanja", ali samo ako su "utemeljeni na objektivnim potrebama, proporcionalni, pravno ispravni i usklađeni s ukupnom institucionalnom arhitekturom Unije".

"Zaštitni okvir trebao bi se temeljiti na katalogu instrumenata koji se oslanjaju na iskustva prethodnih proširenja i koji je ažuriran u svjetlu aktualnih izazova, uz mogućnost prilagodbe posebnim okolnostima svake zemlje kandidatkinje", navodi se u dokumentu.

Najnoviji "neslužbeni dokument" objavljen je u jeku niza prijedloga uoči listopadskog sastanka Europskog vijeća, na kojem se očekuje rasprava čelnika o pristupu Unije proširenju. Istodobno se članstvo mnogih zemalja zapadnog Balkana, među kojima je i Srbija, i dalje odgađa.

Antonio Tajani, talijanski ministar vanjskih poslova, poručio je da Europska unija mora očuvati "jednakost država članica nakon pristupanja" i osigurati "izostanak novih zahtjeva ili uvjetovanja", uz zadržavanje "zajedničkog okvira prilagođenog svakom kandidatu".

"Uvjereni smo da je potrebno dati politički prioritet ponovnom ujedinjenju europske obitelji s Balkanom", rekao je prošlog petka.