Odbijena kaznena prijava protiv Nenada Nešića
Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu odbilo je kaznenu prijavu koju je Transparency International u BiH podnio protiv Nenada Nešića zbog sumnje da je tijekom predizbornog skupa prije dvije godine nudio pomoć pri zapošljavanju u policijskim agencijama u zamjenu za izborni rezultat, priopćili su iz Transparencyja.
Transparency je dokumentirao i potkrijepio kaznenu prijavu, a iz Okružnog javnog tužiteljstva u Istočnom Sarajevu nisu mogli utvrditi da se na snimci čuje Nešićev glas.
"Ne znam jeste li vidjeli, prije nekoliko dana raspisan je natječaj za Graničnu policiju. Javite ako imate nekoga da se prijavi, da se natječe, ja ću pomoći. Dogovorit ću sa svojim kolegama u Vijeću ministara da Višegrad dobije određen broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Također, postoji natječaj u SIPA-i, postoji natječaj u DKPT-u. Govorimo o sigurnosnim agencijama u kojima ja mogu uskočiti na neki način", naveo je Nešić na javnom skupu, ističući da ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.
Tužiteljstvo nije otvorilo istragu
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja, za Detektor je kazala kako se pokazalo da nije bilo spremnosti za otvaranje istrage.
"Iako postoje svi dokazi da je riječ o Nenadu Nešiću, da je ta izjava nastala na tom konkretnom skupu koji je bio prijavljen, pri čemu dokazi uključuju i raniju odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH koje je kaznilo DNS zbog ovog slučaja, kao i očitovanje DNS-a koji uopće nije osporio navedenu izjavu niti opovrgnuo da je riječ o Nenadu Nešiću, što je praktično potvrđeno i službenim dokumentima, Tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu ipak je kao glavni argument navelo da ne može dokazati da je riječ o Nenadu Nešiću", pojasnila je Korajlić.
Općinsko izborno povjerenstvo Višegrad nakon prijave Transparencyja utvrdilo je da je Nešić spornim obraćanjem prekršio Izborni zakon BiH, zbog čega je njegova stranka DNS kažnjena s 3.000 KM.
Korajlić kaže da su Tužiteljstvu dostavljene i objave na društvenim mrežama koje je stranka sama postavljala. Prema njezinim riječima, posebno je sporno to što se dovodi u pitanje je li snimka nastala na ovlašten način i tko ju je načinio. Kako navodi, takvo je obrazloženje neutemeljeno jer je riječ o javnom skupu.
Pojasnila je da su i ranije podnošene kaznene prijave zbog javne kupovine glasova, ali da istrage nisu provođene unatoč dokazima.
"Postalo je normalno da osoba koja obnaša jednu od najviših dužnosti u državi nudi zaposlenja u zamjenu za potporu na izborima. Počelo se podrazumijevati da se zapošljavanje u javnim institucijama povezuje s glasovima i potporom određenim političkim strankama koje upravljaju tim institucijama", kazala je.
Odbijena i pritužba Transparencyja
Transparency je na odluku o neprovođenju istrage uložio pritužbu, koju je odbila glavna tužiteljica Okružnog javnog tužiteljstva u Istočnom Sarajevu, kako se navodi u priopćenju, "ponavljajući da nije moguće utvrditi identitet govornika ni mjesto nastanka snimke".
U priopćenju Transparency navodi da Tužiteljstvo zanemaruje dokaze i činjenice koje su izborna tijela već razmatrala prilikom utvrđivanja odgovornosti DNS-a.
Upozorili su i na odgovor Tužiteljstva prema kojem postoji mogućnost kaznenog progona osobe koja je neovlašteno snimala i dokumentirala govor na predizbornom skupu, unatoč činjenici da je riječ o javnom skupu i da postoji javni interes za upozoravanje na počinjenje kaznenog djela, što je zakonom dopušteno.
"Drugim riječima, Tužiteljstvo poručuje da je, umjesto istraživanja izbornih zloupotreba javnih dužnosnika, spremno istraživati one koji takve pojave prijavljuju, što može djelovati odvraćajuće na građane, zviždače i druge osobe koje prijavljuju izborne nepravilnosti i zloupotrebe javnih resursa", naveli su u priopćenju.
