Nova izborna pravila: Nakon "identifikacije" pa "autentifikacije" dobit ćemo fascikle pune papira i nositi ih u krug

Opći izbori u Bosni i Hercegovini ove godine donose značajne promjene za birače. Prvi put koristit će se moderne izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića, a mijenja se i izgled samih listića.

Kako će izgledati glasanje od trenutka dolaska na biračko mjesto do ubacivanja listića u skener, što birači moraju ponijeti, kako će se provoditi biometrijska identifikacija te na koji način pravilno označiti stranku i kandidate, za N1 je detaljno objasnio član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine Suad Arnautović.

Bez "važećeg" dokumenta nema glasovanja

Prva stvar na koju je Arnautović upozorio je provjera osobnih dokumenata. Birači na izborni dan moraju imati jedan od tri važeća identifikacijska dokumenta.

"Propisano je da su to tri važeća dokumenta: važeća osobna iskaznica, važeća putovnica i važeća vozačka dozvola. Naglašavam ovu riječ 'važeća' i zato ih molim da već sada provjere istječe li im možda neki od ta tri dokumenta, je li mu rok valjanosti već istekao ili će u idućih nekoliko tjedana isteći. Dakle, jako je važno da osobna isprava bude važeća", kazao je Arnautović.

Ako dokument nije važeći, naglašava, birač neće moći ostvariti biračko pravo.

Identifikacija i autentifikacija

Jedna od najvećih novosti jest postupak, kako ih birokrate zovu, identifikacije i autentifikacije birača.

U prijevodu s birokratskog jezika, identifikacija je čin predstavljanja i iznošenja tko ste (primjerice, upisivanje korisničkog imena ili email adrese). Autentifikacija je naknadni čin dokazivanja kako ste zaista to za što se predstavljate (primjerice, upisivanje lozinke, otisak prsta ili PIN). Identifikacija pita "Tko ste?", a autentifikacija odgovara na pitanje "Je li to stvarno".

Spomenuti osobni dokument će se predavati članu biračkog odbora zaduženom za identifikaciju, nakon čega slijedi provjera putem posebnog uređaja.

"On ga provlači kroz ovaj uređaj, ja ga skraćeno zovem AFIS. To je uređaj kojim se putem biometrije identificiraju birači uz pomoć njihovih biometrijskih podataka pohranjenih u IDDEEA-i. Dakle, onog trenutka kada ste u Ministarstvu unutarnjih poslova vadili taj dokument, fotografirali ste se, dali otiske prstiju, odnosno svoje biometrijske podatke", objasnio je.

Arnautović je posebno naglasio kako su osobni podaci birača zaštićeni.

"Moram naglasiti za sve one, da tako kažem, koji u to ne vjeruju i koji su pokušali osporiti ovaj proces, da su osobni podaci birača potpuno zaštićeni tako što se uopće ne vidi slika, nema prikaza otiska prsta, nego je to jedan algoritam, jedan skup brojeva, numeričkih oznaka, koji se ne može vratiti u sliku. Dakle, to je jako važno zbog nekih javnih istupa odgovornih osoba iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, koje su na neki način dovele u pitanje hoće li se kroz ovaj postupak narušiti Zakon o zaštiti osobnih podataka. Dakle, apsolutno ne. Zaštita je potpuna i nije moguće otisak prsta pretvoriti u sliku", rekao je.

Nakon identifikacije slijedi autentifikacija birača.

"On, dakle, mora na istom tom uređaju dati otisak kažiprsta desne ruke, čime će se njegovi podaci upariti s biometrijom koja je već pohranjena u uređaju koji smo dobili od IDDEEA-e i na zaslonu će se prikazati njegova fotografija. Time je taj proces završen. Nakon toga uređaj ispisuje jednu potvrdu koju birač potpisuje i predaje članu biračkog odbora", pojasnio je Arnautović.

Ako nije moguće koristiti kažiprst desne ruke, postoji propisana procedura za korištenje drugog prsta, a predviđene su i situacije u kojima biometrijsku identifikaciju uopće nije moguće izvršiti.

"Ako ne može kažiprst desne ruke, može desni palac. Ako ne može, onda može lijevi kažiprst, lijevi palac i tako dalje. Imamo čak i propisane situacije u kojima, ako nije moguće izvršiti biometrijsku identifikaciju, predsjednik i član biračkog odbora, uz nazočnost svih, na temelju osobnog dokumenta omogućuju biraču da glasuje", kazao je.

Fascikla ili zaštitna mapa

Nakon identifikacije birač preuzima komplet glasačkih listića i zaštitnu mapu koja treba osigurati tajnost glasovanja.

"Sljedeći korak je preuzimanje kompleta glasačkih listića. Četiri su u cijeloj državi, osim za Brčko distrikt, i to opcija Federacija. Oni dobivaju tri glasačka listića jer ne glasuju ni za jednu županijsku skupštinu. Prilikom preuzimanja tih listića dobiva se i jedna zaštitna mapa koja služi očuvanju tajnosti glasa. Sva ta četiri listića stavljaju se u zaštitnu mapu i birač odlazi iza paravana, u glasačku kabinu", objasnio je.

Za izbor člana Predsjedništva BiH postupak ostaje jednostavan – birač popunjava kružić ispred samo jednog kandidata.

"Od ta četiri listića jedan je sa sustavom većinskog glasa, to je za članove Predsjedništva, i birač je dužan popuniti taj kružić flomasterom. Dakle, vrlo jednostavna radnja i time je završio. Njegov izbor je jedan. Postoji ime kandidata, ispred njega je kružić i on popunjava taj kružić", kazao je.

Kada odaberete stranku, čitajte kandidacijsku listu

Veće promjene odnose se na glasovanje za zakonodavna tijela. Arnautović je više puta tijekom razgovora naglasio jedno pravilo koje birači trebaju zapamtiti – obvezno je označiti samo jedan politički subjekt.

"Obvezno je popuniti kružić samo jednog izabranog političkog subjekta, političke stranke, koalicije ili neovisnog kandidata. To je obvezno. Dakle, kada ste se opredijelili za stranku, vi ste zapravo ispunili svoju obvezu kao birača", rekao je.

Birač, međutim, ima mogućnost izraziti i svoje preferencije među kandidatima političkog subjekta koji je odabrao. To nije obvezno.

"To je samo mogućnost, nije obveza. Ja bih preporučio, posebno možda starijoj populaciji, da je dovoljno zaokružiti stranku. Samo jednu stranku. Jer vi zapravo izražavate povjerenje toj političkoj stranci i vjerujete joj da je kandidate poredala kako treba. Međutim, ako baš toliko ne vjerujete tom redoslijedu, onda možete dati do tri preferencije na listi za tu višečlanu izbornu jedinicu", objasnio je.

Ako birač želi glasovati i za određene kandidate, morat će pogledati kandidacijsku listu i pronaći njihove brojeve.

"Najlakši način, sada sam ponovio, ponavljam još jednom: kada odaberete stranku, završili ste posao. Ali ako želite inzistirati na tome da utječete baš na određenog kandidata, onda morate pogledati kandidacijsku listu koju dobivate zajedno s ona četiri listića, odnosno s tim kombinacijama i zaštitnom mapom. I ići ćemo na to da budu postavljeni veliki plakati u samim glasačkim kabinama", rekao je Arnautović.

Ponovio je da birač koji označi stranku nije obvezan označavati pojedinačne kandidate.

"Obvezno je zaokružiti stranku, političku stranku, koaliciju ili neovisnog kandidata. To je obvezno. Jer u drugom slučaju, kada biste samo zaokružili ove brojeve sa strane, ne bi se znalo kojoj stranci ti brojevi, odnosno ti kandidati pripadaju. I to bi onda bio nevažeći listić", upozorio je.

Kada će listić biti nevažeći?

Arnautović je posebno upozorio da birač ne smije označiti dvije političke stranke.

"Načelo je, dakle, ako birač zaokruži stranku, to je ispravan glasački listić. On uopće nije obvezan napraviti ovaj drugi korak, ali ako želi, zakonodavac mu je dao i tu mogućnost", kazao je.

Na dodatno pitanje znači li to samo jednu stranku, odgovorio je:

"Samo jednu stranku. Samo jednu stranku, dakle, glas za dvije stranke automatski znači da je listić poništen."

Isto načelo primjenjuje se i na listiće na kojima se bira jedan kandidat.

"Ako glasujete i za dva člana Predsjedništva ili dva pojedinačna kandidata, primjerice na listi za predsjednika i potpredsjednike RS-a, i taj će listić biti nevažeći", pojasnio je.

Kako će raditi skeneri?

Nakon glasovanja birač listiće vraća u zaštitnu mapu i prilazi skeneru kroz koji se listići provlače jedan po jedan.

"Kada završite označavanje, sva četiri listića ponovno stavljate u mapu, okrećete ih prema dolje i odlazite. Sve će upute dati članovi biračkog odbora. Do skenera. Jedan po jedan polako provlačite kroz skener, okrenut prema dolje", objasnio je.

Skeneri tijekom izbornog dana neće biti povezani s internetom.

"Skener će raditi izvan mreže, dakle neće biti priključen na internet od 7 do 19 sati. Po završetku rada na biračkom mjestu, kada se biračko mjesto zatvori, skener će biti priključen. Prvo će ispisati potvrdu na kojoj će biti svi rezultati po strankama, kandidatima i sva statistika. Tu će potvrdu potpisati članovi biračkog odbora, zatim će se uključiti skener i rezultati će biti poslani, to je elektronički prijenos rezultata, u Glavni centar za brojanje, odnosno na glavni poslužitelj u Sarajevu", rekao je.

Preliminarni rezultati za sat i pol

Prema njegovim riječima, preliminarni rezultati mogli bi biti dostupni približno sat i pol nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Nakon elektroničkog očitavanja slijedit će i ručno brojanje.

"Skener zapravo pravi sliku. Znači, kako je birač označio, tako će biti. Pa i ako neki listići budu nevažeći, ako je, primjerice, birač označio dva subjekta i tako dalje, svakako bi to bio nevažeći listić. Uglavnom, skener sve zabilježi i ništa se više ne može promijeniti. Ti se rezultati pošalju i to su preliminarni rezultati koji se javno objavljuju. Nakon toga odmah slijedi postupak ručnog brojanja", objasnio je Arnautović.

Na svakom biračkom mjestu operater za nove tehnologije

Za provedbu izbora uz nove tehnologije SIP-u će biti potrebna i tehnička potpora. Traži se gotovo 4.000 operatera, a Arnautović je pozvao zainteresirane da se prijave na natječaj.

"Uz tri ili pet članova biračkog odbora koji su imenovani članovi tijela za provedbu izbora, imat ćemo i ovu tehničku potporu. Dakle, na svakom biračkom mjestu bit će jedan operater koji će biti zadužen za to, koji će doći u šest sati ujutro zajedno s članovima biračkih odbora kako bi pomogao instalirati uređaje, provjeriti njihovu ispravnost, ispisati onaj nulti primjerak, da se vidi da je sve na nuli i tako dalje. To su, dakle, tehničke osobe", rekao je Arnautović ua N1.

Uz operatere, bit će angažirani i terenski tehničari koji će intervenirati u slučaju problema s uređajima ili listićima.