Ništa od zakona, ništa od Europe

Zbog stalnih političkih prijepora mali izgledi da se usvoje dva zakona koji bi omogućili Bosni i Hercegovini otvaranje pristupnih pregovora, rekao je za FTV ministar pravde BiH, Davor Bunoza.

Bunoza ne vjeruje da će na Domu naroda biti moguće izglasati zakone o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV BiH) i o sudovima.

Smatra da će pogotovo teško doći do usvajanja zakona o Sudu BiH jer se predloženom sadržaju i dalje uporno protive iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a bez glasova zastupnika te stranke niti jedan zakon ne može biti usvojen u državnom parlamentu.

Oni su do sada stalno blokirali usvajanje zakona rušenjem kvoruma u Domu naroda zahvaljujući činjenici da imaju tri od pet zastupnika u klubu Srba.

Vrlo upitno

Ministar Bunoza vjeruje kako će se to dogoditi i ukoliko bi Dom naroda ovog tjedna ponovo imao na dnevnom redu to zakonsko rješenje.

''Vrlo je upitno, ako ćemo biti realni, hoće li taj zakon dobiti potporu. Na žalost, nisam optimist. Sve su to verzije zapravo na kojima se radi već, pa možda i deset godina, a posljednje tri godine intenzivno. Međutim, potrebno je naći onu verziju zakona koja će zapravo imati dovoljno ruku u parlamentu BiH'', kazao je Bunoza za FTV.

Šef Delegacije EU u Sarajevu Luigi Soreca ponovo je ovog tjedna upozorio kako bez usvajanja zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i o sudovima, odnosno o apelacijskom odjelu državnog suda BiH, ne može računati na početak pristupnih pregovora, iako je Europsko vijeće suglasnost za to dalo još u ožujku 2024. godine.

Nova prilika

''Ovog tjedna zemlja ima priliku napraviti korak naprijed i unaprijediti vladavinu prava usvajanjem dva zakona i to zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV BiH) i zakona o sudovima, koji će se, po svemu sudeći, naći na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda parlamenta BiH. Pozivam sve političke lidere da pokažu svoju posvećenost i nastave rad po ovom pitanju'', kazao je Soreca ističući kako je to jedini način da BiH pokuša nadoknaditi dramatični zaostatak u procesu europskih integracija u usporedbi s drugim državama regije, gdje brzi napredak bilježe Crna Gora i Albanija.

Bunoza ističe kako je važnija bit predloženog zakona i to zbog opće ocjene da je postojeći model ustroja Suda BiH neodrživ.

Osobe koje na tom sudu budu osuđene mogu se žaliti jedino tom istom sudu pa u praksi isti suci koji su donijeli prvostupanjsku presudu odlučuju i u žalbenom postupku. Upozorava kako "to nije sukladno europskoj praksi".

Građani bi u EU

Nedavno je Direkcija za europske integracije objavila rezultate istraživanja javnog mnijenja o potpori pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

U slučaju raspisivanja referenduma o pristupanju BiH Europskoj uniji, za članstvo bi glasalo 74,4 posto građana, odnosno gotovo tri četvrtine građana.

Ulazak u EU podržalo bi 86,1 posto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 54,1 posto te u Brčko distriktu 74,7 posto. U odnosu na prošlu godinu, za 4,5 posto povećan je broj građana koji bi dali glas za ulazak BiH u EU, a za 5,1 posto smanjen broj onih koji bi glasovali protiv.

Za najveći broj ispitanika glavni razlog zbog kojega podržavaju ulazak BiH u EU u ovogodišnjem istraživanju jest to što članstvo predstavlja jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti, što smatra 38,4 posto ispitanih. Slijedi povećanje slobode kretanja ljudi, robe i kapitala s 34,5 posto, poštivanje zakona i propisa s 12,9 posto te unaprjeđenje infrastrukture s osam posto.