Nema više čekanja: Ili dogovor ili ponavljanje izbora!

Nakon Općih izbora 2026. godine u Federaciji BiH više neće biti moguće da se formiranje nove Vlade razvlači godinama, kao što se dogodilo nakon izbora 2018. godine.

Ustav Federacije sada predviđa precizan slijed postupaka, rokove i, kao krajnju posljedicu neuspjeha, prijevremene izbore.

Pravila koja će vrijediti nakon ovogodišnjih izbora uvedena su Amandmanom CXXXI na Ustav Federacije BiH, koji je tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt donio u travnju 2023. godine, a koji je stupio na snagu 1. svibnja 2024. godine.

Promjena je uslijedila nakon višegodišnje blokade formiranja vlasti u Federaciji. Nakon izbora 2018. godine nova Vlada FBiH nije bila formirana pa je Vlada imenovana 2015. godine ostala na dužnosti sve do 2023.

Upravo je iskustvo te blokade dovelo do uvođenja mehanizma koji sada postavlja granice političkom pregovaranju.

Kako će izgledati postupak?

Nakon izbora prvo se moraju konstituirati nove institucije, uključujući izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije.

Prvi korak je izbor mandatara.

Predsjednik Federacije, nakon konzultacija s predsjedateljem i dopredsjedateljima oba doma Parlamenta FBiH, predsjednicima klubova i potpredsjednicima Federacije, određuje mandatara koji ima vjerodostojne izglede dobiti potporu većine u Zastupničkom domu.

Mandatar zatim ima 15 dana da predsjednika Federacije izvijesti o sastavu Vlade koju bi mogla podržati većina u Zastupničkom domu.

Prvi rok za formiranje Vlade je 30 dana.

Predsjednik Federacije Vladu imenuje uz suglasnost oba potpredsjednika. Za to ima 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije.

Nakon imenovanja Vladu mora potvrditi Zastupnički dom Parlamenta FBiH većinom glasova.

Ako se u tom roku ne postigne dogovor, proces još nije završen.

Slijedi novih 30 dana

Ako predsjednik Federacije ne uspije imenovati Vladu uz suglasnost oba potpredsjednika, dobiva dodatni rok od 30 dana da ponovi cijeli postupak.

Drugim riječima, politički akteri nakon prvog neuspjeha dobivaju novu priliku za dogovor.

Što ako nema dogovora ni tada?

Tu počinje drukčiji mehanizam.

Ako ni nakon dodatnih 30 dana nema suglasnosti oba potpredsjednika, predsjednik Federacije može predložiti Vladu uz suglasnost samo jednog potpredsjednika.

Takav prijedlog ide pred Parlament FBiH.

Kako bi Vlada bila izabrana, prvo mora dobiti većinu u Zastupničkom domu, a zatim većinu u Domu naroda. Pritom postoji i dodatna zaštita konstitutivnih naroda: glasovi protiv u Domu naroda ne smiju uključivati tri petine ili više izaslanika u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.

Dakle, ni nakon isteka prva dva roka izbori ne dolaze automatski.

Postoji još jedan pokušaj.

Ako Vlada ne bude izabrana kroz ovaj mehanizam, predsjednik Federacije, uz suglasnost oba potpredsjednika, ponovno postupa prema proceduri iz prvog koraka.

Tek ako ni tada Vlada ne bude imenovana ili ako je Zastupnički dom ne potvrdi, aktivira se krajnja ustavna posljedica.

Prijevremeni izbori

Ako propadnu svi predviđeni pokušaji formiranja Vlade, Parlament FBiH i županijske skupštine smatraju se raspuštenima.

Tada se raspisuju prijevremeni izbori za Zastupnički dom Parlamenta FBiH i županijske skupštine, u skladu s Izbornim zakonom BiH.

Nakon tih izbora prestaje i mandat predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, koji se smjenjuju nakon provedbe prijevremenih izbora.

Što to znači nakon izbora 2026.?

Najvažnija promjena je jednostavna: političke stranke više ne mogu računati na to da će, ako se ne dogovore, postojeća Vlada ostati na dužnosti praktično cijeli sljedeći mandat.

Nova pravila ostavljaju prostor za pregovore, dodatne pokušaje i politički kompromis. Međutim, taj prostor više nije neograničen.

Postoji prvi rok, zatim novi rok, potom mogućnost formiranja Vlade uz suglasnost jednog potpredsjednika i dodatno glasovanje u oba doma Parlamenta.

Ako sve to propadne, posljednja riječ više nije samo na strankama. Građani se ponovno vraćaju na birališta.

Važno je naglasiti da se ovaj mehanizam odnosi na formiranje Vlade Federacije BiH. Amandman CXXXI mijenja članak IV.B.5 Ustava FBiH i uređuje upravo ovaj postupak. Ne uvodi isti mehanizam za formiranje Vijeća ministara BiH.

Zato će nakon izbora 2026. godine u Federaciji BiH političke stranke i dalje morati pregovarati o vlasti, ali više neće moći beskonačno produljivati taj proces bez ustavom predviđene posljedice.

Posljednja opcija više nije čekanje, nego novi izbori, piše Oslobođenje.