Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio je u petak u Neumu kako ni Federacija BiH ni Bosna i Hercegovina nisu pošteđene globalnih gospodarskih i političkih poremećaja te kako Vlada FBiH traži mjere kojima bi ublažila njihove posljedice na građane i gospodarstvo.
Govoreći na 25. međunarodnom simpoziju Revicona "Headway", Nikšić je istaknuo kako globalni sukobi i poremećaji na tržištu utječu na inflaciju i životni standard stanovništva.
"Naravno kako Federacija, pa ni Bosna i Hercegovina, nije izuzeta iz svih ovih globalnih kretanja i problema, sukoba koji otvaraju ogromne posljedice po gospodarstvo i građanstvo te utječu na inflaciju, tako da Vlada traži odgovarajuće pakete mjera kako bi ublažila te udare", naglasio je premijer Nikšić.
Naglasio je kako Vlada trenutačno djeluje u fazi u kojoj monetarnom politikom ne može utjecati na posljedice globalnih promjena, zbog čega traži druge oblike djelovanja.
"Mi imamo 'currency board' i činjenica je kako ne možemo na taj način intervenirati, ali možemo i činimo značajne napore kako bismo očuvali standard građana, zaštitili naše radnike i stvorili povoljne pretpostavke za poslodavce", dodao je Nikšić.
Naglasio je kako je stava kako "ne treba ponavljati priču da se kroz povećanje minimalne plaće i povećanje mirovina te smanjivanje prvog kruga doprinosa, odnosno otvaranje prostora za poslodavce da isplaćuju neoporezivi dio radnicima, stvaraju pretpostavke kojima bi se ublažili inflatorni udari na koje se ne može utjecati".
"Kada imate cijenu goriva koja je ključna za rast inflacije, morate se uklapati i raditi u okvirima mjera koje su vam dostupne. Činjenica je kako imamo određene iskorake. Tako je u 2022. godini ukupno, na osnovi prijava u Poreznoj upravi i obrazaca za isplatu plaća radnicima, uplaćeno 6.300.000.000 KM plaća, što je u 2023. godini povećano na 9.013.000.000 KM", naglasio je Nikšić.
Zaključio je kako je to nešto što uvelike utječe na kreditnu sposobnost i standard radnika i građana.
"Ako pitate je li to dovoljno, naravno kako nije. Moramo stvarati pretpostavke da to bude i puno stabilnije i kvalitetnije", poručio je premijer.
Nit vodilja ovogodišnjeg Simpozija bila je kretanje naprijed, i to ne samo radi hvatanja koraka s vremenom i trendovima, nego i radi napretka privatnog i javnog sektora, s posebnim naglaskom na perspektive i mogućnosti svih nas kao pojedinaca. O ključnim izazovima i prilikama u izmijenjenim i predstojećim okolnostima razgovaralo se tijekom tri dana Simpozija, zaključno s današnjim panelom "Gdje smo i gdje želimo biti", u čijoj su raspravi, uz premijera Nikšića, sudjelovali i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Kao primjer pozitivnih pomaka u odgovoru na globalne turbulencije, ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić istaknuo je usvajanje Zakona o zapošljavanju stranaca i skraćenje procedure uvoza strane radne snage na razini Federacije.
"Imamo i zakon o kojem se već dugo razgovara, Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji je već dva puta padao u Zastupničkom domu i Domu naroda, i ja se nadam kako će treći put biti sretan... kako će biti usvojen, jer je važno razdvojiti aktivne i neaktivne tražitelje posla", izjavio je Delić.
Dodao je kako se nada da će Zakon o radu što prije ući u proceduru Vlade te naglasio kako bi spomenuti zakoni u mnogočemu pridonijeli razvoju Federacije u svakom smislu, a posebno u sektoru najvažnijeg resursa, ljudskog kapitala.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić naglasio je kako se njegov resor, baš kao i Revicon, mora ponašati proaktivno.
"Govoreći o energetskoj infrastrukturi, moramo je graditi. Moramo vidjeti što je s ugljenom, a što s ostalim kritičnim mineralima. Našu namjensku industriju moramo dodatno razviti i općenito krenuti u proces reindustrijalizacije", izjavio je.
U svojevrsnom zaključku Simpozija iskreno je naglasio i kako sustav vrlo sporo odgovara na promjene.
"Najveći razlog su administrativne procedure, zatim i veći broj razina vlasti u Bosni i Hercegovini, a pod brojem tri je činjenica da u našim balkanskim glavama proces promjena uvijek ide malo sporije", zaključio je ministar Lakić.
Direktor Revicona i moderator Marin Ivanišević naglasio je kako BiH najčešće funkcionira na principu pogrešne konstatacije "to se nama neće dogoditi".
"Kada je u svijetu počela pandemija Covida, bilo je 'neće to kod nas doći'. Tako je bilo i sa svjetskom ekonomskom krizom, pa je došla. Ono što je zanimljivo jest da nas sve to u konačnici zakači i ostavlja teške, žestoke reperkusije na ljude koji žive u BiH", istaknuo je.
U tom se kontekstu dotaknuo ratova u okruženju, nestašica, inflatornih kretanja i svih globalnih promjena za koje se, kako kaže, moguće na vrijeme pripremiti.
Istaknuo je pojavu umjetne inteligencije kao nužnost i "neizbježan prostor za početak žestokih promjena unutar poslovanja".
"Svi profesionalci koji su sudjelovali na Simpoziju odgovorni su za ono što će se događati u poslu. Tako da smo od Vlade Federacije tražili potvrdu za profesionalce i za budućnost poslovanja u Bosni i Hercegovini. I to je bio koncept Simpozija", dodao je Ivanišević, naglašavajući kako Revicon svojim djelovanjem želi pridonijeti tome da uspješnog poslovanja u BiH bude sve više.