''Daytonski mirovni sporazum se mora poštovati, jer predstavlja kamen temeljac stabilnosti i arhitekture BiH'', izjavila je zamjenica glavnog tajnika NATO-a, Radmila Šekerinska, pred današnji sastanak članova Sjeveroatlantskog vijeća (NAC) s članovima Predsjedništva BiH.
Najavila je kako će se tijekom sastanka razgovarati o situaciji u BiH, ali i o važnom partnerstvu te je skrenula pažnju na dugogodišnju angažiranost NATO-a na Balkanu.
Naglasila je kako je NATO "i dalje zabrinut zbog najnovijih događaja u BiH".
Šekerinska je rekla NATO čvrsto podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom te da se mora poštovati i ustavni poredak u BiH.
"Nećemo prihvatiti bilo kakav sigurnosni vakuum u BiH niti ćemo dozvoliti ugrožavanje teško stečenog mira. Stav NATO-a u vezi s tim ostaje usklađen sa stavom partnera", istaknula je Šekerinska.
Prema njezinim riječima, sigurnosna i stabilna BiH će koristiti svima i predstavlja i sigurnosni interes Alijanse.
"BiH je cijenjen partner. Spremni smo da dalje konsolidiramo našu suradnju, kroz provođenje paketa izgradnje naših obrambenih kapaciteta, kroz svakodnevne napore našeg stožera u BiH, našu stanicu za podršku političkoj angažiranosti, kao i kroz suradnju s našim međunarodnim partnerima, uključujući Euforovu operaciju `Altea`, koju nastavljamo podržavati", naglasila je Šekerinska.
Prema njenim riječima, NATO će surađivati i s visokim predstavnikom, čiji autoritet, kako ona kaže, "treba biti sačuvan".
"Svi želimo vidjeti napredak BiH na europskom i euroatlantskom putu. U tom polju je mnogo toga već postignuto i nadamo se i očekujemo, zajedno s našim partnerima u BiH, da gradimo na tom temelju, u korist svih ljudi koji žive u BiH. Radujemo se produktivnom i konstruktivnom angažiranju, kao i veoma uspješnom sastanku NAC-a", dodala je Šekerinska.
Ovo okupljanje dolazi samo mjesec dana nakon službenog posjeta Marka Ruttea Sarajevu, 10. ožujka, kada se susreo s vodećim dužnosnicima i obišao bazu NATO-a i EUFOR-a u Butmiru.
Uoči sastanka, u Bruxellesu su održani i pripremni razgovori između zamjenice glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska i zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Josipa Brkića.
Bosna i Hercegovina već desetljećima gaji bliske odnose s NATO-om, suradnju koja je izrasla iz pepela rata 1990-ih i evoluirala kroz različite partnerske programe. Deklarirani cilj zemlje je puno članstvo u vojno-političkom savezu.
NATO-ova uloga u Bosni i Hercegovini započela je ključnom intervencijom u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kroz mirovne misije IFOR i kasnije SFOR, koje su trajale do 2004. godine.
NATO je u prosincu 2018. godine odobrio aktivaciju MAP-a za BiH. Saveznici su pozvali zemlju da podnese svoj prvi Godišnji nacionalni program (ANP). Kao odgovor, krajem 2019. godine, BiH je usvojila i NATO-u dostavila dokument pod nazivom "Program reformi Bosne i Hercegovine", koji je postao glavni okvir za suradnju unutar MAP-a, ocrtavajući reforme koje vlada namjerava poduzeti uz podršku Saveza.
Put Bosne i Hercegovine prema NATO-u opterećen je značajnim unutarnjim političkim izazovima. Dok postoji snažna podrška članstvu u Federaciji BiH (prema ranijim anketama oko 89 posto), podrška u Republici Srpskoj znatno je niža (oko 44 posto).
Političko vodstvo Republike Srpske, predvođeno Miloradom Dodikom, često je izražavalo protivljenje članstvu u NATO-u, zagovarajući vojnu neutralnost i bliske odnose s Rusijom.
