Nakon što su službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) napustili zgradu Regionalne kancelarije u Banjoj Luci, pravni stručnjaci za Detektor ističu kako bi oni mogli tužiti Bosnu i Hercegovinu zbog povrede radnopravnih odnosa. No, dio pravnika smatra da u ovom trenutku ne postoji pravni osnov za takvu tužbu.
Prema nezvaničnim informacijama, službenici SIPA-e su napustili zgradu nakon zahtjeva MUP-a RS-a, a prema medijskim izvještajima, direktor SIPA-e Darko Ćulum izdao je nalog uposlenicima da napuste prostorije.
U međuvremenu, mediji su prenijeli Ćulumovu izjavu, u kojoj je naveo da se i dalje nalazi na radnom mjestu te da je od MUP-a RS-a stigao ''običan zahtjev''. SIPA je u kratkom priopćenju potvrdila kako pripadnici MUP-a RS-a nisu dolazili pred njihove prostorije u Banjoj Luci.
Detektor je kontaktirao pravne stručnjake kako bi provjerio postoji li pravni osnov na temelju kojeg bi službenici SIPA-e mogli tužiti državu.
Advokatica Tatjana Vasić iz Bijeljine smatra kako su prava službenika ugrožena, jer su dovedeni u situaciju u kojoj jedan zakon nalaže dolazak na posao, dok drugi može predviđati kaznenu odgovornost za dolazak na posao.
''Svi ti uposlenici su u vrlo nezgodnoj situaciji. Pravo na rad ne znači samo dolazak na posao i primanje plaće, već i mogućnost obavljanja radnih zadataka,'' istaknula je Vasić.
Ona dodaje da bi službenici, ako odluče tužiti BiH, trebali jasno definirati pravni osnov – bilo da se radi o povredi radnopravnih odnosa, mobingu ili diskriminaciji.
Sarajevski odvjetnik Slaven Dizdar također ističe da državni službenici imaju pravo tužiti državu ako smatraju da su im povrijeđena prava, ali postavlja pitanje koje bi to pravo konkretno bilo.
''Ukoliko službenik SIPA-e bude uhapšen, a zakon RS-a bude proglašen neustavnim, on će moći tužiti RS zbog nezakonitog hapšenja. No, ako zakoni ostanu na snazi, pravna zaštita postaje upitna,'' kaže Dizdar.
S druge strane, ako službenik SIPA-e bude prisiljen napustiti radno mjesto, a potom bude otpušten, tada može podnijeti tužbu protiv države pred Sudom BiH zbog nezakonitog otkaza.
Dizdar naglašava kako službenici SIPA-e nisu pod ingerencijom entitetskog zakonodavstva, već su isključivo državni službenici BiH.
''Ako Zakonom o SIPA-i piše da naredbe mogu primati samo od direktora ili nadređenog rukovoditelja, onda su dužni slušati samo njih. Entitetski zakoni ne mogu se primjenjivati na njih ako su u suprotnosti sa zakonima BiH,'' pojašnjava Dizdar.
Iako je situacija nejasna, on smatra da bi eventualna Ćulumova naredba mogla biti nezakonita, ali ističe kako se s cijelim slučajem upoznao isključivo putem medija.
Advokatica Vlatka Vulić, iz odvjetničkog ureda Ademović, Nožica i partneri, smatra da su prava službenika SIPA-e trenutno nepromijenjena, jer njihov radni odnos nije formalno prekinut.
''Činjenica da se službenici ne nalaze na svom radnom mjestu ne znači automatski da su im ugrožena prava iz radnog odnosa,'' navodi Vulić.
Ona dodaje da bi poslodavac tek u slučaju formalnog otkaza imao obvezu rješavati situaciju u skladu s pravnim propisima.
Nusmir Huskić, još jedan od odvjetnika, postavlja pitanje zbog čega bi službenici SIPA-e tužili BiH, ističući da radni odnos prestaje samo otkazom ili sporazumom.
''Nejasno je kako entitetska naredba može utjecati na zaposlenike državne institucije. Ovo je više političko pitanje nego pravno,'' smatra Huskić.
Podsjetimo, u četvrtak je stupio na snagu zakon Republike Srpske koji zabranjuje rad državnim pravosudnim i policijskim institucijama na teritoriju RS-a, što je uzrokovalo pravnu nesigurnost među službenicima SIPA-e, piše detektor.ba.
