Za funkcioniranje većine u federalnom Domu naroda potrebno je, prije svega, definirati odnose unutar stranaka Trojke, koja mora u potpunosti biti dosljedna provedbi dogovorenog i ne podleći prozivkama i pritiscima oporbenih SDA i DF-a, kaže za Večernji list Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
''Kako se oni nose s tim pritiscima, značajno utječe na stabilnost koalicije. Retorika poput one da netko nešto daje Hrvatima, ispunjava želje hrvatskim političkim predstavnicima, jednostavno je nedopustiva. Hrvati su konstitutivan narod. Da postoje oni koji se s tim ne mire, dokazuje svako imenovanje Hrvata u Parlamentu FBiH, uz ozračje linča, izvlačenje izjava kandidata iz konteksta, razmatranje svake rečenice iz životopisa, uz stalno traženje nečega što bi moglo na bilo koji način kompromitirati tog kandidata. Posljednja sjednica Doma naroda potvrdila je da ipak postoji razina političke zrelosti koja je prevagnula i zahvaljujući kojoj smo imenovali i suce Ustavnog suda BiH te završili sva druga imenovanja koja ste spomenuli'', rekao je Martinović.
Govoreći o imenovanju suca iz reda hrvatskog naroda rekao je kako je u pozadini bio je pokušaj da se poremeti višegodišnja nacionalna struktura u sastavu sudaca Ustavnog suda Federacije BiH tako da se, umjesto Hrvatice Kate Senjak koja je otišla u mirovinu, imenuje sudac Bošnjak.
BiH i njezina bit ''Tako bi se smanjila kvota zastupljenosti Hrvata koji bi, umjesto tri, imali dva suca, Bošnjaci bi dobili četiri, Srbi zadržali dva, a ostali jednog. Znači, pojedini bošnjački politički predstavnici otvoreno su, pozivajući se na brojnost Bošnjaka, najavili remećenje dugogodišnje nacionalne strukture Ustavnog suda Federacije BiH. Pogotovo ako takva nastojanja promatramo kao dio dugogodišnjeg slabljenja ustavne pozicije hrvatskog naroda u Federaciji BiH, koja je počela prije više od 20 godina. Oni kojima je brojnost jednog naroda u odnosu na druge narode u BiH stalni argument ili ne razumiju BiH i njezinu bit ili, jednostavno, otvoreno pokušavaju osigurati dominaciju većine, što nije ni slovo ni duh Daytonskog sporazuma'', rekao je.
Govorio je i o imenovanju Nadzornog odbora Federalne televizije te rekao kako se umjesto rješavanjem problema FTV-a bavilo ''iz konteksta izvučenim izjavama jednog od kandidata''.
''RTV FBiH mora biti otvoren za sve, i za vladajuće, i za oporbu, i za sve narode i građane, lišen jezika mržnje i diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Imenovanjem Upravnog vijeća RTV-a FBiH napravili smo prvi korak prema vraćanju ovog medija u zakonske okvire rada. Sljedeći koraci su izabrati ravnatelja i Programsko vijeće. Iz vrlo široke rasprave koja se vodila u Domu naroda jasno je da to nekima ne odgovara i da im je stanje kaosa prihvatljivije od stanja uređenosti ovog medija i njegova vraćanja izvornoj funkciji'', rekao je.
Govorio je i o govoru mržnje te je kao primjer naveo zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Sanela Kajana.
Martinović je naveo da je Kajan kolegicu u Domu naroda, uvaženu izaslanicu Ivanu Zrimšek Šaravanja, nazvao “zmijurinom kamenjarkom”.
''I to je prošlo bez ikakvih sankcija. Taj isti Kajan kao predsjednik Povjerenstva za informiranje treba prvi osuditi napad na novinare, bez obzira na to o kojem je mediju riječ. On je, međutim, podržao nedavni napad na ekipu RTV HB. I sve to prolazi bez sankcija, čime se šalje jasna poruka da je dopušteno širiti jezik mržnje. Kad mogu političari, zašto ne bi i obični ljudi?! Sličnih smo primjera imali i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje su pojedini bošnjački političari podupirali lažne dojave a da se poslije toga nisu ispričali. To nije dobro, politika se ne smije miješati gdje joj nije mjesto, treba pustiti istražna tijela i institucije da odrade svoj dio posla'', rekao je, između ostalog, Martinović.
