Proračun

Manje novca gasi OHR

Prema informaciji koja se nalazi na stranici Europskog parlamenta, planirano je da se ove godine financiranje OHR-a, na čijem je čelu Valentin Inzko, smanji za pet posto na oko 2,8 milijuna eura.
Vijesti / Politika | 22. 03. 2019. u 08:46 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija je odlučila da smanjiti proračun Uredu visokog predstavnika (OHR) za pet posto, a mnogi u kontinuiranom smanjenju proračuna vide namjeru EU da potpuno ugasi specijalni organ UN-a, uspostavljen nakon zaključivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Naime, prema informaciji koja se nalazi na stranici Europskog parlamenta, planirano je da se ove godine financiranje OHR-a, na čijem je čelu Valentin Inzko, smanji za pet posto na oko 2,8 milijuna eura. Napomene radi, proračunska godina OHR-a počinje u lipnju svake godine. Kako je navedeno na stranici OHR-a, Vijeće za provođenje mira je u prošloj godini njihov rad financirao sa 5,3 milijuna eura, od čega na EU otpada 54,3 posto, na SAD 22 posto, na Japan 10, Kanadu tri, Organizaciju islamskih zemalja 2,5, Rusiju 1,2 posto, dok na ostale donatore otpada preostalih sedam posto. Za naredni proračunski period do 2020. EU će za OHR kroz Instrumente pretpristupne pomoći BiH (IPA) uplatiti 2,7 milijuna eura. Takođe, na stranici OHR-a je istaknuto da trenutno imaju 93 radnika, od čega su 15 stranci, od kojih je sedam pod ugovorom, a četiri pod privremenim ugovorom. Domaćih zaposlenih u OHR-u je 78, od čega ih je 74 pod ugovorom, jedan privremeno zaposleni, te troje pod ugovorom sa spoljnim financiranjem.
 

Napredak uz OHR

Inače, jedan od najvećih zagovarača OHR-a u BiH je bila Velika Britanija, jer smatra da bi bilo opasno preuranjeno zatvoriti tu instituciju, međutim nakon izlaska te zemlje iz EU ostaje vidjeti na koji način će se oni odnositi prema ovom organu.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banja Luke, smatra da je EU stavila do znanja BiH da ne može napredovati ka članstvu uz prisustvo OHR-a.

"Mislim da konstantno smanjenje proračuna OHR-u, smanjenje broja zaposlenih i funkcija koje on obavlja pokazuje opći putokaz ka konačnoj odluci. Ipak ne mislim da će doći do naglog zatvaranja OHR-a, mislim da će on malo duže odumirati, ali da će na kraju odumrijeti", kaže Šolaja za "Nezavisne". Dodaje da je odavno jasno da OHR nema direktnu ulogu u BiH, pa se odluka EU o smanjenju proračuna može posmatrati i u praktičnom smislu, jer se smatra da ne postoji svrha da se izdvaja veliki novac.

"BiH se priprema za EU kandidaturu i svakako bi bilo dobro da je dobije bez OHR-a. Sve drugo ne bi bilo kvalitetno ispunjavanje uvjeta, jer uvjeti moraju biti ispunjeni unutrašnjim odlukama u BiH", rekao je on.

Nije iznenađujuće

Što se tiče Velike Britanije, Šolaja smatra da je ta zemlja uvijek željela imati pojačan utjecaj na Balkanu i BiH te da je OHR bio jedan od instrumenata kojima su postizali taj cilj.

"Velika Britanija je na kraju krajeva osnivač Vijeća za provođenje mira i svakako ima interes da iskoristi svoj utjecaj", dodao je on.

Srećko Latal, dugogodišnji stručnjak Međunarodne krizne grupe, kaže da odluka o smanjenju proračuna  EU za OHR nije iznenađujuća jer oni to čine već godinama.

"Svima je jasno da OHR svoje ovlasti već godinama ne koristi i da je njegova glavna funkcija da bude tu 'za ne daj Bože'. U principu ni Amerika ni zemlje EU ne razmatraju opciju korištenja bonskih ovlasti, osim u slučaju neke veoma ozbiljne destabilizacije", rekao je Latal. On je dodao da ni Amerika ni Turska ni Japan još nisu promijenili stav i još su za ostanak OHR-a.

Što se tiče Britanije, Latal je rekao da tek ostaje da se vidi da li će ta zemlja i kada izaći iz EU, te da će od toga zavisiti i njihov odnos prema OHR-u, BiH i Balkanu.

Kopirati
Drag cursor here to close