Lakić: Ugovor za Južnu interkonekciju pri kraju, od Željezare Zenica ne odustajemo

"Ugovor s investitorom za projekt Južne interkonekcije u završnoj je fazi", izjavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u razgovoru za Federalnu televiziju.

Prema njegovim riječima, ugovor ima više od stotinu članaka, a timovi uključeni u njegovu izradu trenutačno rade na završnim pojedinostima.

"U razdoblju smo kada trebamo zaključiti ugovor s investitorom koji je imenovan u zakonu. Taj ugovor ima više od stotinu članaka i oba tima radila su na njemu. Trenutačno smo pred njegovim zaključenjem", rekao je Lakić.

Naglasio je da se ugovor zaključuje na razdoblje od najmanje 30 godina te da se zato vodi računa o svim njegovim odredbama.

"Ne možemo doći u situaciju da ugovor koji se zaključuje na trideset ili više godina napravimo tako da budućim generacijama ostavimo nešto što nije dobro. Zato vodimo računa o svakom slovu, svakom zarezu i svakoj riječi", kazao je.

Dodao je da bi ugovor uskoro mogao biti potpisan, ali da cilj nije brzina, nego postizanje održivog rješenja koje će omogućiti izgradnju novog plinovoda i diversifikaciju opskrbe plinom.

Godine bez ulaganja

Govoreći o razvoju Južne interkonekcije, Lakić je ocijenio da je potreba za tim projektom posljedica dugogodišnjeg izostanka ulaganja u energetski sektor.

"Petnaest godina nerada u ovom sektoru dovelo je do toga da se stvari sada moraju okrenuti naglavačke kako se sustav ne bi urušio do kraja. Južna interkonekcija najbolji je pokazatelj toga", rekao je.

Podsjetio je da se godinama govorilo o postupnom napuštanju ugljena, dok se istodobno nije razvijao drugi energetski pravac.

"Ako se govorilo da ugljen polako prestaje biti gorivo za energetski sustav, zašto se onda nije razvijao drugi dio energetskog lanca u Federaciji BiH, odnosno plin? Ne mogu prihvatiti da vlasti koje su vodile ove sustave nisu razvijale novi energent", kazao je Lakić.

Prema njegovim riječima, Federacija BiH sada mora istodobno povećavati proizvodnju ugljena i razvijati plinsku infrastrukturu.

"Moramo vratiti proizvodnju ugljena kako bismo spasili energetski sustav, a istodobno razvijati plinsku infrastrukturu koja treba naslijediti sadašnji energetski miks i gospodarstvu i građanima osigurati energent, grijanje i sve ono što im je potrebno", rekao je.

Energetski sustav stabilan

Lakić je ocijenio da je energetski sustav trenutačno stabilan te da nema nedostatka električne energije ni poremećaja u opskrbi.

"Kada je u pitanju energetski sektor, držimo stabilnost pod kontrolom. Nemamo situacije da nedostaje električne energije niti imamo poremećaje u opskrbi. Mislim da smo trenutačno stabilni", izjavio je.

Ipak, upozorio je da postojeći model nije dugoročno održiv.

"Ovo nije model koji treba trajati sljedećih nekoliko godina. Moramo ga podići na višu razinu i strateški krenuti prema izgradnji novog energetskog sustava za Federaciju Bosne i Hercegovine", rekao je.

Dodao je da je Ministarstvo pri kraju izrade prve energetske strategije Federacije BiH.

"Zamislite podatak da u Federaciji Bosne i Hercegovine nismo imali energetsku strategiju. To meni govori da smo išli putem koji nije imao okvire ni pravac", kazao je Lakić.

Najavio je da će dokument uskoro biti predstavljen javnosti.

"Nije moguće da jedan od najvažnijih sektora u Federaciji nema svoju strategiju. Želimo ostaviti dokument na temelju kojeg će buduće generacije razvijati energetski sektor", rekao je.

Problemi u Elektroprivredi

Govoreći o Elektroprivredi BiH, Lakić je priznao da stanje nije zadovoljavajuće, ali je ocijenio da su problemi posljedica višegodišnjeg pada ulaganja i proizvodnje.

"Ne mogu reći da je stanje u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine zadovoljavajuće. Ono već desetak godina ima trend pada, posebno kada je riječ o investiranju. Borimo se s ostavštinom koja nije baš dobra", rekao je.

Kao ključni problem izdvojio je nedostatak ugljena.

"Elektroprivreda Bosne i Hercegovine izravno ovisi o količinama ugljena koje se iskopaju u našim rudnicima i o preradi tog ugljena u termoelektranama. Taj proces nije dobro održavan prethodnih deset ili petnaest godina i došli smo u situaciju da nemamo dovoljno ugljena", kazao je.

Lakić je rekao da je zatvaranje Rudnika Zenica dogovoreno između Vlade Federacije BiH, Ministarstva, Elektroprivrede BiH, uprave rudnika i sindikata.

"Još u dokumentima iz 2009. godine bilo je jasno da taj rudnik nema perspektivu", rekao je.

Za zbrinjavanje rudara i razvoj novih energetskih projekata osigurano je 160 milijuna KM.

"Osigurali smo 160 milijuna KM kako bismo zbrinuli rudare Rudnika Zenica, ali i izgradili dvije fotonaponske elektrane u rudnicima Kreka i Banovići. Ovaj projekt dijeli nekoliko dana od početka provedbe i vjerujem da će pokazati da idemo prema oporavku energetskog sektora", izjavio je.

Novi model rudarskog sektora

Lakić je ocijenio da ideja o osnivanju Koncerna Elektroprivrede BiH nije bila sporna, ali da način na koji je provedena nije dao očekivane rezultate.

"Možda je ideja koncerna bila dobra, ali oblik koncerna kakav je napravljen nije bio dobar. Vidite što se događalo od njegova formiranja do danas, koliko su dugovi nagomilani za plaće i doprinose", rekao je.

Najavio je da Ministarstvo analizira nove modele funkcioniranja rudarskog sektora.

"Vrlo brzo predstavit ćemo ih javnosti jer ovaj sustav na ovaj način nije održiv. Nećemo odustati od promjena i u njih ćemo uključiti sindikate, uprave rudnika, Elektroprivredu, Ministarstvo, Vladu Federacije, a prema potrebi i Parlament Federacije BiH", izjavio je.

Ne odustaju od Željezare

Lakić je govorio i o Željezari Zenica te poručio da Vlada Federacije BiH neće odustati od njezina spašavanja.

Nakon što Općinski sud nije prihvatio prijedlog Vlade, uložena je žalba Kantonalnom sudu.

"Od Željezare Zenica nećemo odustati. Pravni lijek koji nam je dostupan u ovom trenutku jest žalba na prvostupanjsku odluku suda. To smo učinili, pravodobno je dostavili i sada očekujemo ponovno izjašnjenje Kantonalnog suda", rekao je.

Dodao je da očekuje da će u ponovnom odlučivanju biti prihvaćen prijedlog Vlade Federacije BiH.

Komentirajući prijedlog uprave da Vlada preuzme Željezaru u zakup za nula maraka uz obvezu pokretanja integralne proizvodnje, Lakić je rekao da Vlada ostaje pri ranije utvrđenom stavu.

"Promatrati samo jedan dio kompleksa Željezare Zenica u odnosu na cjelokupni kapacitet koji ona ima i mogućnosti prihoda koji se mogu ostvariti, mislim da u ovom trenutku nije prihvatljivo", rekao je.

Istaknuo je da je cilj potpuno preuzimanje tvrtke.

"Vlada Federacije i u prethodnom je razdoblju rekla što želi, a to je stopostotno preuzimanje kompletne Željezare u Zenici i briga o tom poduzeću i cjelokupnom industrijskom lancu u Federaciji BiH", kazao je.

Stečaj bi ugrozio radna mjesta

Lakić je upozorio da bi stečaj Željezare Zenica imao posljedice za gospodarstvo i tisuće radnih mjesta.

"To će biti ogroman udarac za cjelokupno gospodarstvo u Bosni i Hercegovini. Automatski, proglašenjem stečaja svi ti radnici dobivaju otkaze i odlaze na zavod za zapošljavanje", rekao je.

Prema njegovim riječima, posljedice bi osjetilo oko 10.000 obitelji, kao i dobavljači, kupci te željeznička poduzeća u oba entiteta.

"To je srce industrije koje ni u kojem slučaju ne treba doživjeti drukčiji scenarij osim pravog oporavka i modernizacije", kazao je.

Govoreći o većinskom vlasniku Pavgordu, Lakić je rekao da komunikacija s Gordanom Pavlovićem postoji unatoč različitim stavovima.

"Komuniciram s gospodinom Pavlovićem jer smatram da, bez obzira na to kakve poteze koja strana povlači, razgovor i kontinuitet razgovora moraju ostati prisutni. Neću dopustiti da se taj komunikacijski kanal prekine", rekao je.

Planovi do kraja mandata

Govoreći o planovima do kraja mandata, Lakić je najavio nastavak rada na jačanju energetskog i industrijskog sektora.

"Važno nam je da na terminalima u Živinicama započnemo njihov oporavak, da budemo blizu završetka terminala u Bihaću i da, kada je riječ o rudarskom sektoru, povećamo razinu proizvodnje", rekao je.

Najavio je i proširenje namjenske industrije na Tuzlansku i Unsko-sansku županiju.

"Važno nam je da u dvije nove županije otvorimo namjensku industriju, u Tuzlanskoj i Unsko-sanskoj županiji, te da pokrenemo proizvodnju dvaju ili možda triju novih proizvoda koji se do sada nisu proizvodili u našim tvrtkama", zaključio je Lakić, piše Federalna televizija.