Lagumdžija: Zbog ruske rezolucije digla se bura, a o Palestini muk

Bosna i Hercegovina je 10. studenoga u Trećem odboru Opće skupštine UN-a glasovala protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma, koju su predložile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja i još četiri države.

Zlatko Lagumdžija, veleposlanik BiH pri UN-u, obrazložio je kako je to stajalište koje Bosna i Hercegovina posljednje četiri godine dijeli s Europskom unijom.

Nakon što je direktorica Ureda za međunarodnu suradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić na mreži X upitala tko je donio odluku da Misija BiH pri UN-u glasuje protiv i ustvrdila kako diplomacija koja tako glasuje "zastupa isključivo stajališta sarajevskih bošnjačkih političkih krugova", veleposlanik Lagumdžija reagirao je porukom kako ga je "prestala čuditi površnost i nepoznavanje osnovnih činjenica" te kako kritičari kao jedini argument koriste naziv rezolucije.

Nakon reakcije Trišić Babić oglasio se i Helsinški odbor za ljudska prava, koji je pozvao veleposlanika Lagumdžiju, Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH javno obrazložiti zbog čega je naša zemlja glasovala protiv, kako su naveli, izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje potiču rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i s njima povezanu netoleranciju.

Iz Helsinškog odbora smatraju poražavajućim što je Bosna i Hercegovina glasovala protiv nacrta rezolucije usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma, imajući u vidu iskustvo stradanja ljudi u ovoj zemlji.

Rezoluciju "Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje pridonose suvremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije" predložili su Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan. Nacrt od 5. listopada ima 20 točaka preambule i više od 70 operativnih točaka.

"Nije se usvajao naziv rezolucije, nego se usvajala rezolucija pod tim naslovom na 11 stranica preciznog teksta, otisnutog gustim sitnim slovima", navodi Lagumdžija i poručuje komentatorima da prije izlaska u javnost pročitaju "makar ono što piše ispod naslova".

Zašto EU glasuje protiv

Prije glasovanja BiH se, uz Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i San Marino, pridružila zajedničkim izjavama Europske unije. U njima EU navodi kako postoji razlika "između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, kao što Rusija radi u Ukrajini" te kako je to samo jedan u nizu izgovora Rusije za vođenje agresorskog rata.

EU u istoj izjavi kaže kako je "u cijelosti posvećena globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezane netolerancije", ali kako ova rezolucija tom cilju ne pridonosi, nego naprotiv.

Prije glasovanja o cijelom tekstu Odbor je glasovao o amandmanu koji je uime skupine država predstavilo Ujedinjeno Kraljevstvo. Amandman u tekst unosi upozorenje bivše posebne izvjestiteljice UN-a za rasizam E. Tendayi Achiume kako Rusija neonacizam koristi kao izgovor za invaziju na Ukrajinu, što, prema njezinim riječima, ozbiljno potkopava stvarnu borbu protiv neonacizma. BiH je glasovala za amandman, koji je usvojen sa 64 glasa za i 44 protiv.

Lagumdžija podsjeća kako se BiH Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH, obvezala usklađivati vanjsku i sigurnosnu politiku s EU-om. Ta je obveza, kaže, postala posebno važna nakon što je BiH dobila status kandidata.

Prema njegovim riječima, BiH je o ovoj rezoluciji posljednje četiri godine glasovala jednako kao EU. Protiv su, uz BiH, bile sve članice EU-a, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan, kao i sve zemlje zapadnog Balkana koje su glasovale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Za rezoluciju su, navodi, redovito glasovale Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Srbija i Izrael te većina zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka.

Bosna i Hercegovina je i ranije podržavala rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma. Prema dostupnom pregledu ranijih glasovanja, posljednji put podržala je ovu rezoluciju 2021. godine, prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju, Bosna i Hercegovina glasuje protiv rezolucije.

Bez reakcije o Palestini

Međutim, veleposlanik Lagumdžija ukazuje i na činjenicu koja je, kako ističe, prošla bez reakcija. Naime, dan nakon glasovanja o ruskoj rezoluciji Bosna i Hercegovina podržala je rezoluciju o pravu palestinskog naroda na trajni suverenitet nad vlastitim prirodnim resursima na okupiranim palestinskim teritorijima, uključujući Istočni Jeruzalem.

"Dan nakon ruske rezolucije glasovali smo, kao i EU i zemlje zapadnog Balkana osim Srbije, za Rezoluciju o trajnom suverenitetu palestinskog naroda na okupiranim palestinskim teritorijima, uključujući Istočni Jeruzalem, i arapskog stanovništva na okupiranom Sirijskom Golanu nad njihovim prirodnim resursima. O tome se nitko nije oglasio pitati kako i zašto, odnosno kako nismo smjeli tako glasovati", objašnjava Lagumdžija.

Srbija je bila među 24 države koje nisu glasovale, dok je 11 država bilo suzdržano. Sjedinjene Američke Države i Izrael predvodili su skupinu od sedam zemalja koje su glasovale protiv, piše Dnevni avaz.