Lagumdžija: "Srebrenica više nije samo lokalna tragedija, nego svjetska opomena"

Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici bit će obilježen u četvrtak u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, izjavio je veleposlanik Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

Lagumdžija je, gostujući u emisiji Plenum, rekao kako organizaciju obilježavanja više ne vodi Bosna i Hercegovina, nego Ujedinjeni narodi.

Podsjetio je da je Međunarodni dan sjećanja uspostavljen prije dvije godine usvajanjem Rezolucije o Srebrenici te da je BiH organizirala prvo obilježavanje nakon njezina usvajanja.

''Prošle godine, a evo i ove godine, obilježavanje organiziraju Ujedinjeni narodi. To je sada ustaljena praksa koja više nije vezana isključivo za Bosnu i Hercegovinu. Rezolucija će se provoditi onako kako je predviđeno odlukama Ujedinjenih naroda i tako će biti dok postoje Ujedinjeni narodi'', rekao je Lagumdžija.

Srebrenica kao svjetska opomena

Govoreći o programu obilježavanja, Lagumdžija je naveo da će se nazočnima obratiti glavni tajnik Ujedinjenih naroda, predsjednik Opće skupštine UN-a i posebni savjetnik za prevenciju genocida, dok će Bosnu i Hercegovinu predstavljati član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Istaknuo je da će među govornicima biti i predstavnici udruženja Majke Srebrenice te Memorijalnog centra Srebrenica, prenosi Federalna. 

''Iz Memorijalnog centra ove godine govorit će Hasan Hasanović, preživjeli genocida i kustos muzeja. Njegova životna priča, kao i priče drugih preživjelih, uvijek ostavljaju snažan dojam na nazočne. Ljudi iz cijelog svijeta tada shvate koliko je Srebrenica važna ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za cijelo čovječanstvo'', kazao je.

Dodao je da će se u ime Majki Srebrenice obratiti Dina Sinanović, čija će osobna priča, kako je rekao, svjedočiti o posljedicama genocida kroz iskustvo obitelji žrtava.

Govoreći o značaju Rezolucije o Srebrenici, Lagumdžija je ocijenio da je njezin najveći doprinos internacionalizacija sjećanja na genocid.

''Srebrenica više nije samo lokalna tragedija. Ona je postala svjetska opomena. Nakon Drugog svjetskog rata donesene su samo dvije presude kojima je utvrđen genocid – jedna za Ruandu, druga za Srebrenicu. Zato je važno da svijet razumije da se ono što se dogodilo ne smije nikada i nigdje ponoviti'', rekao je.

Institucionalno djelovanje

Podsjetio je na diplomatske aktivnosti koje su prethodile usvajanju rezolucije, navodeći da su predstavnici Bosne i Hercegovine mjesecima razgovarali s brojnim državnicima i diplomatima širom svijeta.

''Vodili smo intenzivne razgovore sa šefovima država i vlada, često daleko od očiju javnosti. Mnoge zemlje koje u početku nisu dovoljno poznavale činjenice o genocidu na kraju su podržale rezoluciju i danas sudjeluju u njezinoj provedbi'', naveo je Lagumdžija.

Prema njegovim riječima, usvajanje rezolucije pokazalo je kako pitanje genocida u Srebrenici nadilazi granice Bosne i Hercegovine.

''Srebrenica nije pitanje samo naše zemlje. To je univerzalna lekcija cijelom svijetu o tome što se događa kada međunarodna zajednica zakaže u sprječavanju genocida'', rekao je.

Govoreći o značaju institucionalnog djelovanja, istaknuo je da borba za istinu nije mogla biti ostvarena samo zahvaljujući preživjelima i obiteljima žrtava.

''Bez svjedoka genocida istina ne bi bila potpuna, ali jednako tako ne bi bilo moguće postići rezultate bez ozbiljnog institucionalnog djelovanja države. To je važna lekcija koju moramo zapamtiti'', kazao je.

Komentirajući pokušaje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, Lagumdžija je rekao da ne postoji jedno rješenje kojim se takve pojave mogu zaustaviti.

''Ne postoji jedan odgovor ili jedno rješenje. Potrebno je mnogo različitih aktivnosti – od rezolucije i spomenika do obrazovanja, kulture i umjetnosti. Svatko treba dati doprinos širenju istine'', rekao je.

Spomenik u UN-u

Lagumdžija je posebno istaknuo značaj trajnog spomenika žrtvama genocida pri Ujedinjenim narodima, nazivajući ga vrhunskim umjetničkim djelom koje će generacije podsjećati na tragediju Srebrenice.

''Danas sam razgovarao s grupom djece iz New Yorka koja će posjetiti taj spomenik. Mnogi od njih nisu znali što se dogodilo u Srebrenici. Upravo zbog toga ovakvi projekti imaju ogroman značaj – prenose istinu novim generacijama'', rekao je.

Naglasio je da su najveći ambasadori Bosne i Hercegovine upravo preživjeli genocida i obitelji žrtava.

''Mi imamo istinu na svojoj strani i imamo pravomoćne presude međunarodnih sudova. Naša je obveza da tu istinu prenosimo zbog onih koji više nisu među nama, ali i zbog budućih generacija kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili. Srebrenica je naša velika tragedija, ali i univerzalna opomena cijelom svijetu'', kazao je.

Govoreći o političkom djelovanju protiv interesa Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je povukao paralelu između protivljenja Rezoluciji o genocidu u Srebrenici i aktivnosti povezanih sa spomenikom žrtvama genocida.

''Ako napravimo paralelu između Rezolucije o Srebrenici i spomenika, u javnosti izgleda da je oko Rezolucije bila velika bitka u posljednja dva mjeseca pred glasanje. Oko spomenika je bilo isto tako, samo što je bila druga taktika, kada nisu izlazili u javnost'', rekao je.

Prema njegovim riječima, politička osovina MBB, pojam koji opisuje savez Moskva – Beograd – Banja Luka, nije nestala, nego je promijenila fokus.

''Činjenica je da je i dalje osovina MBB na sceni i oni sada samo mijenjaju fokus. Ja sada komotno mogu reći da je nama mnogo lakše objašnjavati što radi MBB osovina, upravo zato što je pokazala svoje lice na Rezoluciji o Srebrenici'', naveo je Lagumdžija.

Međunarodno pravo

Lagumdžija je pitanje Srebrenice povezao sa širim odnosom prema međunarodnom pravu, posebno u vremenu ratova u Ukrajini i Palestini.

''U ovom svijetu u kojem su krenula dva nova rata, nad Ukrajinom i nad Palestinom, mi moramo poštivati međunarodno pravo, jer bez međunarodnog prava ovo postaje planetarna džungla. Na Srebrenici se, uvjetno mogu reći, prelama jedan odnos prema tome je li vladavina moćnih ili vladavina prava ono što je naša sutrašnjica'', rekao je.

Iako je priznao da postoje razlozi za pesimizam, ocijenio je da snage koje zagovaraju podjele ipak nisu većina.

''Trenutno su mračnije, crne strane, crna internacionala, pojačane. To nije sporno. Ali oni nisu većina. Ni u našoj regiji, ni u Bosni i Hercegovini, oni nisu većina'', kazao je.

Govoreći o međunarodnom položaju Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je rekao da su posljednje godine donijele značajne vanjskopolitičke pomake.

''U posljednje dvije godine, kroz pokušaje secesije i ovo što smo uradili kroz Rezoluciju o Srebrenici i spomenik Srebrenici, to su stvari za koje moje kolege kažu da su najveći vanjskopolitički pothvati koje ste napravili uopće'', rekao je.

Podsjetio je da su tijekom diplomatske borbe za Rezoluciju vođeni razgovori s važnim međunarodnim partnerima, među kojima su Egipat i Pakistan.

''Imali smo ključne razgovore s predsjednikom Egipta i premijerom Pakistana. Jedini argument koji sam ja koristio bile su njihove izjave. Ja nisam ništa morao objašnjavati. Ja sam samo rekao: možete li samo pročitati o čemu čovjek priča?'', naveo je.

Ocijenio je da danas među ozbiljnim međunarodnim akterima nema dileme o budućnosti Bosne i Hercegovine.

''Budite uvjereni, nitko ozbiljan ne vidi Bosnu i Hercegovinu nikako drugačije nego kao jednu državu. Jednu državu, multikulturnu, europsku, demokratsku'', rekao je Lagumdžija.

Prijatelji BiH

Na pitanje tko su danas prijatelji demokratske i multietničke Bosne i Hercegovine, Lagumdžija je rekao da interesi sve snažnije određuju međunarodne odnose.

''Mi se u cijeloj toj situaciji moramo okrenuti traženju prijatelja, ali prijatelja s kojima imamo što je moguće više zajedničkih interesa. Nema razloga da ne tražimo zajedničke interese s našim prijateljima, prije svega u našim euroatlantskim strukturama, našim prijateljima u Europskoj uniji'', kazao je.

Dodao je da Bosna i Hercegovina ima važne prijatelje i među državama Organizacije islamske suradnje, posebno izdvojivši Egipat i Pakistan.

''Mi ne bismo do Rezolucije došli da nismo imali Egipat i Pakistan, dvije zemlje koje su izravno na predsjedničkoj razini odlučile dati nam potporu. Iako su imali strašne pritiske od MBB osovine, oni su bili na našoj strani'', rekao je.

Lagumdžija je na kraju ocijenio da odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine ne može biti samo na međunarodnim partnerima.

''Ono što nama nedostaje je više svijesti o državi Bosni i Hercegovini i odgovornosti za nju. I to ne samo kod onih koji su protiv države, nego kod onih koji su državotvorni, koji izgledaju da su dio bosanskohercegovačkog fronta'', zaključio je Lagumdžija.