Korupcija: Jedni kao rade, drugi kao kradu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za efikasniju borbu protiv korupcije potrebno je da pravosudne institucije počnu procesuirati krivična djela korupcije, zatim veća transparentnost rada institucija, usvajanje novih zakona kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu javnih funkcionera te bolja saradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih poduzeća.

To su neki od zaključaka sudionika godišnje konferencije "Borba protiv korupcije kroz unaprjeđenje zakonodavnog okvira i jačanje kapaciteta antikorupcijskih institucija", koju su danas u Sarajevu organizirali Misija OSCE-a u BiH, u suradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).¸

Kako je to moguće?

Direktor APIK-a Hasim Šabotić kazao je novinarima da, iako je postignut određeni napredak u borbi protiv korupcije, 91. pozicija na kojoj se u prošloj godini nalazila BiH, po indexu percepcije korupcije Transparency International-a (TI), nimalo nije ohrabrujuća.

''Ako uzmemo u obzir činjenicu da je APIK u potpunosti ispunio svoje nadležnosti, a stopa korupcije iz godine u godinu raste, logično je postaviti pitanje kako je to moguće'', rekao je Šabotić.

Mišljenja je kako se protiv korupcije može boriti na dva načina, represijom i prevencijom te dodao da u tom smislu APIK poduzima sve raspoložive preventivne mjere da bi smanjio ili bar pokušao smanjiti stopu korupcije u BiH.

Istaknuo je kako su doneseni planovi integriteta u svim institucijama, planovi borbe protiv korupcije, formirano 13 tijela za sprječavanje korupcije na skoro svim razinama vlasti u BiH, a na raspolaganju su i svi ostali formalno-pravni mehanizmi za sprječavanje korupcije.

''Nažalost u proteklom razdoblju to nije donijelo rezultate kakve je javnost očekivala, što pokazuje i spomenuto istraživanje TI'', konstatirao je direktor APIK-a.

Veliki i ozbiljan problem

Po njemu, neophodno je da pravosudne institucije konačno počnu procesuirati krivična djela korupcije, potrebna je i veća podrška donosioca odluka APIK-u i drugim agencijama koje se bore protiv korupcije, a koja je, kaže, dosada bila samo deklarativna.

Osim toga, dodao je, treba stvoriti i istinski neovisne institucije, usvojiti izmjene zakona o APIK-u, izmjene zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u bh. institucijama te usvojiti nove zakone kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu imovine javnih funkcionera.

Zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Alexander Chuplygin konstatirao je da je korupcija veliki i ozbiljan problem za BiH jer narušava povjerenje građana u politički sustav, onemogućava investicije i dovodi do nenamjenskog trošenja javnih resursa.

Stoga je naglasio da je borba protiv korupcije od ključnog značaja za ostvarenje ekonomskog rasta i ukupne stabilnosti države.

Očekivanje rezultata

Novinarima se obratila i predstavnica Centra za razvoj civilnog društva BiH Mersiha Jogunčić, koja je stava da je usvajanje zakona o zaštiti zviždača jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv korupcije.

Također, ona smatra da se resursi nevladinih organizacija još uvijek ne koriste dovoljno te da nevladinim organizacijama treba dozvoliti veći pristup informacijama.

Između ostalog, istakla je i da javne institucije nedovoljno informiraju o svojoj borbi protiv korupcije te o svom radu. Posebno je naglasila da saradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih poduzeća zaista treba zaživjeti da bi donijela prave rezultate.

Osim toga, napomenula je da se saradnja i podrška aktivnostima civilnog sektora treba odvijati na način da se ne preklapaju aktivnosti kako ne bi došlo do stvaranja većih troškova.

Predsjedavajuća Komisije za financije i proračun Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i zamjenica predsjedavajuće GOPAC grupe u PSBiH Ljilja Zovko podsjetila je da su tijekom prethodne godine radili na Zakonu o parlamentarnom nadzoru.

''Sada očekujemo njegove rezultate u smislu da će sve institucije morati redovno i transparentno izvještavati o svom radu'', kazala je i dodala da ako se ovaj mehanizam parlamentarnog nadzora koji djeluje samo na državnoj razini, pokaže da efikasnim, onda i ostali nivoi zakonodavne vlasti mogu napraviti isto.

Napomenula je da će sljedeća godina biti testna, kada će se moći vidjeti efekti zakona o parlamentarnom nadzoru.