Kordić: Mostaru prijeti ili val poskupljenja komunalnih usluga ili bankrot

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić upozorio je da bi gotovo dvostruko veći troškovi zbrinjavanja komunalnog otpada mogli dovesti do poskupljenja komunalnih usluga ili bankrota Grada Mostara ako se ne pronađe dugoročno rješenje.

Govoreći o posljedicama požara na odlagalištu Uborak, Kordić je naveo da Grad trenutačno plaća oko 150 KM za zbrinjavanje tone otpada, dok je u redovitim okolnostima taj trošak iznosio približno 81 KM.

''Ovo duplo plaćanje smeća izazvat će ili val poskupljenja individualne komunalne potrošnje ili bankrot Grada Mostara ako nastavimo u ovom smjeru'', upozorio je Kordić.

Prema njegovim riječima, godišnji troškovi zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada trenutačno iznose oko 7,5 milijuna KM, prenosi BHRT. 

Požar na Uborku dodatno opteretio gradski proračun

Požar na odlagalištu Uborak uništio je reciklažnu halu, postrojenja i dio mehanizacije, zbog čega je Grad bio prisiljen dio otpada odvoziti na druga odlagališta u Bosni i Hercegovini, dok se preostali dio privremeno balira i skladišti na Uborku.

Kordić je istaknuo da dodatni problem predstavlja višemjesečni zastoj u radu Gradskog vijeća, što otežava donošenje proračunskih odluka i eventualnog rebalansa.

''Taj financijski aspekt nam predstavlja ogroman problem iz dva razloga. Jedan je zato što je stvarno ozbiljan i velik, a drugi što Grad Mostar već par mjeseci nema funkcionalno Gradsko vijeće, tako da proračun poprilično teško funkcionira'', rekao je Kordić.

Kao jedno od rješenja naveo je izgradnju novog sanitarnog odlagališnog polja na Uborku, u okviru plana prilagodbe postojećeg odlagališta.

Za izgradnju polja površine 0,6 hektara raspisan je okvirni natječaj vrijedan četiri milijuna KM, dok su s izvođačem već ugovoreni radovi vrijedni milijun KM. Njihov početak ovisi o pribavljanju potrebnih dozvola.

''To će biti nekako konačno rješenje koje će ponovno vratiti stabilnost kada je miješani komunalni otpad u gradu Mostaru u pitanju i omogućiti da izađemo iz izvanredne situacije'', kazao je gradonačelnik.

Osvrnuo se i na nezadovoljstvo stanovnika zbog privremenog pretovara otpada na drugim lokacijama, uključujući Vrapčiće. Naveo je da razumije njihovu zabrinutost, ali da je Grad nakon požara morao pronaći alternativna rješenja.

Prema njegovim riječima, pretovar i baliranje otpada u međuvremenu su vraćeni na područje Uborka, uz potrebne dozvole.

Komunalno poduzeće, otkazi i sudski postupak

Kordić je govorio i o problemima u Javnom komunalnom poduzeću Mostar, koje posljednje dvije godine prolazi kroz proces restrukturiranja i spajanja dvaju komunalnih poduzeća.

Prema njegovim tvrdnjama, među političkim partnerima ne postoji suglasnost o modelu jedinstvenog komunalnog poduzeća.

Naveo je da je nakon promjene direktora dio zaposlenika odbijao izvršavati radne zadatke, što je rezultiralo otkazima za 19 radnika.

Sud je potom donio privremenu mjeru kojom je naložen njihov povratak na posao, a Kordić je kazao da su ročišta zakazana za kraj mjeseca te da će se postupiti u skladu sa sudskim odlukama.

''Ono što žalosti jest da u ovom cijelom kaosu najviše strada poduzeće, a naravno i građani Grada Mostara, koji osjete dijelom nefunkcioniranje komunalnog poduzeća'', rekao je.

Gradonačelnik je iznio i tvrdnju da iza odbijanja radnih zadataka stoje politički pritisci na radnike, ali za to nije iznio dodatne dokaze.

Kordić o blokadi Gradskog vijeća i odnosima u vlasti

Govoreći o političkim odnosima u Mostaru, Kordić je kritizirao nedolazak vijećnika SDA na sjednice Gradskog vijeća, navodeći da takva situacija otežava donošenje važnih odluka.

Osvrnuo se i na zahtjeve bošnjačkih vijećnika okupljenih u Koaliciji za Mostar, koji su se odnosili na zastupljenost u gradskim institucijama, transparentnost imenovanja te rješavanje statusnih pitanja.

Odbacio je tvrdnje o neravnopravnosti i diskriminaciji u gradskoj upravi.

Kao primjer nacionalne zastupljenosti naveo je da pet resornih odjela gradske uprave vode dva Bošnjaka, dva Hrvata i jedan Srbin.

Prema njegovu mišljenju, postojeći sustav odlučivanja u Gradskom vijeću osmišljen je tako da nijedna zajednica ne može samostalno upravljati Mostarom.

''Osnovni uvjet da bismo došli do nekog rješenja jest da sjednemo za stol i razgovaramo s partnerima u vlasti. Grad je specifičan i nitko ga ne može svojatati. Zajedno moramo naći rješenja'', poručio je Kordić.

Državna imovina otežava razvoj industrijskih zona

Jedna od tema bila je i državna imovina na području poslovne zone Gajevi te drugih industrijskih zona u Mostaru.

Kordić smatra da nepostojanje zakona o državnoj imovini otežava gospodarski razvoj i ulaganja, ne samo u Mostaru nego i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Naveo je da je Grad pokušao staviti u funkciju dvije industrijske zone na zemljištu koje je upisano kao državna imovina, a prostornim planovima predviđeno za industrijsku namjenu.

''Svi procesi razvoja ove države zaustavljeni su zbog nepostojanja zakona o državnoj imovini'', ocijenio je Kordić.

Govoreći o sudskom postupku povezanom s tim zemljištem, kazao je da, prema njegovu tumačenju, nije osporena potreba razvoja industrijskih zona, nego način na koji je Grad pokušao provesti postupak.

Najavio je ponavljanje procedure u skladu sa sudskim uputama.

Koncesija za Zračnu luku Mostar i moguća ulaganja

Kordić je govorio i o planovima za razvoj Zračne luke Mostar te mogućnosti pronalaska strateškog partnera putem koncesije.

Pojasnio je da bi Grad, kao većinski vlasnik Zračne luke, dao potrebnu suglasnost, dok bi postupak izbora koncesionara vodile nadležne federalne institucije.

Naglasio je da koncesija ne podrazumijeva prijenos vlasništva, nego davanje prava upravljanja prema uvjetima koji bi bili utvrđeni ugovorom.

Prema njegovoj ocjeni, Zračna luka Mostar ima potencijal za razvoj putničkog i teretnog prometa, ali su za to potrebna značajna infrastrukturna ulaganja koja Grad ne može sam financirati.

U razgovoru se spominjala mogućnost ulaganja od približno 250 milijuna eura, no Kordić je rekao da mu taj iznos nije poznat i da nije upoznat s ugovorom koji bi ga sadržavao.

Naveo je da je čuo za mogućnost ulaganja od približno 50 milijuna eura, uz napomenu da su detalji još u fazi razmatranja.

''Nadam se da ćemo dobiti kvalitetnog koncesionara, jer je to nekako zalog za budućnost Zračne luke Mostar'', rekao je Kordić.

Dodao je da je postupak tek na početku te da će Grad razmotriti budući ugovor kada budu poznati njegovi uvjeti.

Cilj je, prema njegovim riječima, osigurati dugoročnu održivost Zračne luke i njezin veći doprinos gospodarskom razvoju Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine.