Kordić: Inspektorica je postupala protivno praksi Vrhovnog suda

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić na svojem Facebook profilu objavio je status naslova: "Kad inspektorica postupa protivno praksi Vrhovnog suda".

Kordić tvrdi kako se u predmetu JP Komunalno kantonalna inspektorica nije zadržala na utvrđivanju eventualnih nepravilnosti, nego je svojim rješenjem očito ušla u odlučivanje o individualnim radnopravnim odnosima.

"Postoje ozbiljne indicije..."

"Takvo postupanje izravno je protivno dugogodišnjoj praksi Vrhovnog suda Federacije BiH", napisao je Kordić.

Naglasio je kako u presudi broj U-1272/00 Vrhovni sud izričito navodi:

"Inspektor nema zakonsko ovlaštenje da odluči o pravu na ponovnu uspostavu radno pravnog statusa licu kojem je odlukom poslodavca prestao radni odnos."

Kordić je naveo kako "Sud jasno zaključuje da je rješavanje takvih sporova u nadležnosti suda, a ne inspekcije".

Isti pravni stav potvrđen je i u presudi broj 03 0 U 019961 21 Uvp:

"Inspekcijski nadzor ne može obuhvatiti izricanje upravne mjere kojim se nalaže zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme."

Vrhovni sud ponovno potvrđuje da inspekcija ne može uspostavljati radnopravni status niti preuzimati ovlasti nadležnog suda.

"Unatoč tome, kantonalna inspektorica u predmetu JP Komunalno postupala je upravo u području u kojem joj Vrhovni sud odriče ovlast. Dodatno zabrinjava što je kontrolirala propise iz nadležnosti Hercegovačko-neretvanske županije, a kao drugostupanjsko tijelo navela Federalnu upravu za inspekcijske poslove. Time se otvara ozbiljno pitanje je li svjesno preskočena zakonom utvrđena nadležnost kako bi se u postupak uključilo federalno tijelo koje za takvo odlučivanje možda uopće nije bilo nadležno", naveo je Kordić.

Istaknuo je kako ovdje nije riječ samo o različitom pravnom tumačenju.

"Postoje ozbiljne indicije da se postupalo protivno praksi Vrhovnog suda i uz zaobilaženje propisane nadležnosti. Zato očekujem da se utvrdi tko je, na temelju kojeg propisa i s kojim ovlastima donosio odluke u ovom predmetu. Institucije ne mogu tražiti poštovanje zakona ako ga same selektivno primjenjuju", istaknuo je Kordić.

Kronologija 

Podsjetimo, Bljesak.info mjesecima prati događanja u JP "Komunalno" Mostar i prijepore povezane s upravljanjem poduzećem. Jadranka Senkić imenovana je u travnju 2026. za vršiteljicu dužnosti direktorice nakon smjene Rašida Hadžovića. Hadžović je već tada osporavao zakonitost svoje smjene i postupka imenovanja nove uprave te najavio pravnu borbu.

Senkić se tijekom lipnja našla i u javnom sukobu s JP "Deponija" Mostar. Iz tog su poduzeća osporavali njezine navode te tvrdili kako JP "Komunalno" u tom trenutku nema upravu u punom sastavu jer nije imenovan izvršni direktor.

Najveći prijepor izbio je tijekom srpnja, kada je najprije 18 radnika Komunalnog dobilo otkaz nakon disciplinskog postupka povezanog s odbijanjem rada na područjima druge radne jedinice. Broj otpuštenih ubrzo je povećan na 22.

Senkić je tada za Bljesak.info pojasnila kako četiri naknadno uručena otkaza nisu predstavljala novi postupak, nego nastavak istog disciplinskog procesa.

Slučaj je potom stigao i pred Gradsko vijeće Mostara. Dok su 28. srpnja otpušteni radnici prosvjedovali ispred Gradske vijećnice tražeći stavljanje odluka o otkazima izvan snage, Senkić je vijećnicima iznijela niz tvrdnji o nepravilnostima u ranijem poslovanju Komunalnog.

Predsjednik Gradskog vijeća Đani Rahimić odbacio je optužbe na svoj račun i istodobno problematizirao razloge zbog kojih su 22 radnika dobila otkaz.

Početkom kolovoza rasprava se nastavila nakon navoda o nalazu inspekcije rada. Senkić je tada poručila kako inspekcija nema ovlast poništavati otkaze te izjavila da bi svoje postupke "sve ponovila". Dana 6. kolovoza održan je i sastanak otpuštenih radnika s gradonačelnikom Mariom Kordićem, predsjednikom Gradskog vijeća Đanijem Rahimićem i Senkić, ali spor tada nije riješen.

Radnici su se ponovno okupili 27. kolovoza 2026. ispred sjedišta Komunalnog u Opinama. Tvrdili su da se Nadzorni odbor nije očitovao o njihovim žalbama na otkaze te najavili nastavak pravne borbe, podnošenje zahtjeva za privremenu mjeru i moguće kaznene prijave. Njihov je cilj, kako su tada poručili, povratak na posao.