Kolegij SDA osudio je režim Milorada Dodika i poručio kako neće podržati HDZ-eov prijedlog izmjena zakona ni zakon o sudu
U prvom zaključku SDA zaključuje kako se Milorad Dodik pokušava predstaviti kao političar koji poziva na dijalog i dogovor, nakon što je dobio odgovor domaćih i stranih političkih aktera, OHR-a i bh. pravosuđa, te ostao usamljen u svojim separatističkim politikama.
Nadalje zaključuju da pokušaji da se predstavi kao netko tko poziva na dijalog, djeluje pomalo licemjerno s obzirom da se nitko nije odazvao sastanku koji je pokušao održati 14. svibnja u Doboju, a stavovima iznešenim u 80-minutnom obraćanju u NSRS 21. svibnja nitko ne vjeruje.
Pozivanje na Ustav i Daytonski mirovni sporazum uz istovremeno nasrtanje na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, okarakterizirani su također etiketom licemjernog ponašanja.
"Licemjerno je pozivati se na Ustav i Daytonski mirovni sporazum, a istovremeno brutalno nasrtati na ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, kršiti zakone, negirati institucije, negirati državnost Bosne i Hercegovine, negirati genocid i vrijeđati Bošnjake.Licemjerno je pozivati na suverenitet BiH i u isto vrijeme provoditi odluke Svesrpskog sabora, usvojene u susjednoj zemlji koja je presuđena za učešće u genocidu počinjenom u BiH, ili pozivati na borbu za slobodu i otpor dominaciji, a držati tri desetljeća Hrvate i Bošnjake u RS-u u stanju potpune obespravljenosti i aparthejda."
Nadalje na sjednici su izdana i jasna upozorenja po pitanju režima Milorada Dodika i njegovih nalogodavca iz Beograda, da su dužni poštivati ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Daytonski mirovni sporazum i sve njegove anekse, te imati na umu kakve će to posljedice imati za postojanje entiteta RS.
"Ukoliko nastave destabilizirati situaciju, moraju imati na umu da će biti dovedeno u pitanje postojanje entiteta RS koji egzistira isključivo na osnovu Ustava BiH."
SDA ističe kako neće pristati ni na kakve razgovore o derogiranju postignutih reformi i već ranije donesenih zakona. Istovremeno, inzistirat će na provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te ispunjavanju prioriteta Europske komisije, među kojima su i oni koji traže supremaciju države nad entitetima i uklanjanje blokada i veta.
"Kolegij SDA odbacuje kao potpuno neprihvatljive zahtjeve HDZ-a o dodatnoj etničkoj i teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine, takozvanoj federalizaciji, koja podrazumijeva formiranje novih entiteta u Bosni i Hercegovini", zaključeno je.
SDA podsjeća u svojim zaključcima da su slične politike provedene tokom rata pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju presuđene kao udruženi zločinački poduhvat, a njegovi akteri osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.
Politički predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini, suprotno tvrdnjama o ugroženosti, ostvaruju više prava nego što im je to Ustavom i zakonima garantirano. Umjesto ustavne i zakonske proporcionalne zastupljenosti, u većini institucija imaju paritet, naveli su u zaključku.
U zaključku SDA navodi i kako ih zabrinjava izjava ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, "Zabrinjavajuća je izjava ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana kojom zagovara segregacijski model dvije škole pod jednim krovom u cijeloj FBiH.“
Da još više zabrinjava šutnja ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji je prešutio skandalozni istup. Zagovaranje takvih politika samo dodatno komplicira odnose Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini, zaključuje SDA.
U trećem zaključku SDA upozorava da Zakoni o Sudu BiH koji bi se u ovom tjednu trebali naći u parlamentarnoj proceduri stvaraju pravnu nesigurnost u Bosni i Hercegovini i produbljuju diskriminaciju.
Iako je usvajanje zakona o sudovima u BiH jedan od zahtjeva iz Mišljenja Europske komisije, SDA naglašava da vladajuće stranke ovaj zahtjev koriste kao izgovor za ustupke destruktivnim politikama i pojedincima koji godinama rade na slabljenju državnih institucija.
"Usvajanje zakona kojim bi se formiralo žalbeno odjeljenje Suda BiH kao zasebne institucije, bez istovremenih izmjena Zakona o Tužiteljstvu BiH, rezultiralo bi pravnom anarhijom s obzirom da Tužiteljstvo BiH u tom slučaju ne bi bilo nadležno za zastupanje krivičnog postupka pred novoosnovanom institucijom", navodi SDA.
Prijedlog zakona dodatno problematizira: reduciranje postojećih ovlasti Suda BiH u borbi protiv korupcije, oduzimanje nadležnosti davanja konačnih i pravno obavezujućih stavova u primjeni zakona BiH, kao i davanja praktičnih uputstava za primjenu materijalnog krivičnog prava iz oblasti ratnih zločina, te zakonsko utemeljenje diskriminacije kojoj su izložene žene sa hidžabom, je potpuno neprihvatljivo.
SDA ponavlja svoju potpunu opredijeljenost za europski put i provođenje svih reformi koje vode ka članstvu u EU. Međutim, kako naglašavaju neće pristati na reformske procese koji slabe institucije Bosne i Hercegovine, ugrožavaju vladavinu prava i krše temeljna ljudska prava.
