Koje je netočne navode Dodik iznio u razgovoru s Larom Logan?
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, gostovao je u podcastu američke novinarke Lare Logan, u kojem je iznio stavove o sankcijama, Sudu Bosne i Hercegovine, ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta te ratu u Bosni i Hercegovini.
Detektor je provjerio koliko se njegove izjave razlikuju od činjenica utvrđenih odlukama domaćih i međunarodnih institucija.
Sporne sankcije
Na početku intervjua, objavljenog na društvenoj mreži X, Dodik je naveo da mu je sankcije uvela administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame zbog potpore Donaldu Trumpu tijekom njegova prvog mandata, a da ih je poslije proširila administracija Joea Bidena iz političkih razloga. Ukidanje tih sankcija, prema Dodiku, predstavlja ispravljanje nepravde.
Američko Ministarstvo financija uvelo je sankcije Dodiku u veljači 2017. godine zbog aktivnosti koje su ocijenjene kao podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Pet godina poslije, SAD je proširio sankcije Dodiku kao, kako je tada navedeno, odgovor na koruptivne radnje i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH. Kasnije su na popis sankcija dodani i njegovi suradnici.
Velika Britanija također je 2022. godine uvela sankcije Dodiku i Željki Cvijanović zbog, kako su naveli, pokušaja podrivanja funkcionalnosti države.
Kako se vidi iz službenih obrazloženja, sankcije su bile povezane s konkretnim aktivnostima koje su institucije SAD-a ocijenile destabilizirajućima.
Dodik i njegovi suradnici skinuti su s popisa sankcija u listopadu 2025., o čemu je Detektor ranije pisao.
Sud BiH
U intervjuu je ponovio svoje mišljenje da je Sud BiH "neustavan, inkvizitorski sud", koji nije predviđen Ustavom Bosne i Hercegovine, te da ne postoji ustavna osnova za postojanje takve vrste suda na državnoj razini. Osim toga, naveo je da su u taj sud "postavili Bošnjake, muslimane, da budu suci. Muslimane koji su se borili protiv Srba u ratu i koji su donosili političke presude na osnovu svojih političkih predrasuda".
Ustavni sud Bosne i Hercegovine još je 2001. godine utvrdio da Zakon o Sudu BiH nije suprotan Ustavu BiH.
U toj odluci, čije je dijelove Detektor ranije objavljivao, stoji da je "u tim okolnostima Bosna i Hercegovina, funkcionirajući kao demokratska država, ovlaštena da u oblastima iz njezine nadležnosti, osim Ustavom izričito predviđenih, uspostavi i druge mehanizme i dodatne institucije koje su joj potrebne za izvršenje njezinih nadležnosti, uključujući i uspostavljanje suda za jačanje pravne zaštite njezinih građana i osiguranje poštovanja načela Europske konvencije o ljudskim pravima".
"Iako nije zadatak Ustavnog suda da izražava mišljenje o tome treba li neki zakon biti donesen, Sud ipak zapaža da se, uspostavljanjem Suda Bosne i Hercegovine, može očekivati veći doprinos jačanju vladavine prava, što je jedno od temeljnih načela za funkcioniranje demokratske države", stoji, između ostalog, u odluci.
Ta odluka donesena je uz izdvojena mišljenja četvero tadašnjih sudaca Ustavnog suda BiH.
Suce Suda BiH imenuje Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine prema procedurama propisanima zakonom. Prilikom imenovanja vodi se računa o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih, kao i o drugim zakonskim kriterijima.
Nema dokaza da se suci biraju na osnovi vjerske pripadnosti niti da Sud BiH funkcionira kao institucija jednog naroda.
Dodik je naveo i da je osuđen za kazneno djelo koje ne postoji, osporavajući legitimitet visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je sada već u ostavci, kao i odluke na osnovi koje je izmijenjen Kazneni zakon BiH.
Nakon niza odluka Narodne skupštine Republike Srpske koje se odnose na nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, Schmidt je donio izmjene Kaznenog zakona BiH, o čemu je Detektor ranije pisao. Visoki predstavnik također je poništio te odluke NSRS-a.
Na osnovi tih izmjena protiv Dodika je vođen sudski postupak zbog kaznenog djela "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".
Apelacijsko vijeće Suda BiH u kolovozu 2025. potvrdilo je prvostupanjsku presudu kojom je Dodik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana, a izrečena mu je i mjera zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske i svih drugih dužnosti u trajanju od šest godina. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio je Dodikovu apelaciju u kojoj se žalio da su mu tijekom postupka pred Sudom BiH bila ugrožena ljudska prava.
Schmidtov mandat
Bivši predsjednik Republike Srpske u intervjuu je ponovio da Christian Schmidt nije legitimni visoki predstavnik jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, a optužio ga je i za kampanju protiv Donalda Trumpa.
Dodik je tijekom cijelog svojeg postupka pred Sudom BiH iznosio ovaj stav o navodno nelegitimnoj funkciji visokog predstavnika. Sud BiH se i u presudi posebno osvrnuo na te Dodikove stavove te citirao odluke Ustavnog suda BiH u kojima je već utvrđen legitimitet visokog predstavnika i citirani su stavovi iz kojih proizlaze njegova ovlaštenja.
Visoki predstavnik bira se političkim konsenzusom članica Upravnog odbora, što znači da se odluka donosi kada se ključne članice usuglase bez formalnog preglasavanja. Članice Upravnog odbora PIC-a su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Kanada, Rusija te predstavnik Europske unije. U radu sudjeluju i Europska komisija i predstavnik Organizacije islamske suradnje.
Rusija već neko vrijeme ne sudjeluje u radu PIC-a, iako je formalno članica.
Dodikova teza da je Schmidt vodio kampanju protiv Trumpa ničim nije utemeljena. Detektor je iz više diplomatskih izvora, kako je ranije objavljeno, dobio potvrde da je američki pritisak bio presudan za odlazak Schmidta s funkcije visokog predstavnika u BiH, na kojoj je od 2021. godine.
Schmidt je odluku o povlačenju službeno objavio u svibnju ove godine.
Migrantski centri
Dodik je optužio Federaciju da u mjestima gdje žive Srbi nema struje ni cesta te da migrantske centre za smještaj migranata s Bliskog istoka prave u srpskim selima. Nije precizirao koja su to mjesta niti iznio ijedan dokaz za takve tvrdnje.
Činjenica je da su trenutačno aktivni migrantski centri u Blažuju kod Sarajeva i kamp "Lipa" na području Bihaća.
Također tvrdi da u Republici Srpskoj trenutačno živi do 3,5 posto muslimana.
"Prema popisu stanovništva, to je 11 posto, ali tih 11 posto zapravo ne živi ovdje", izjavio je Dodik.
Postotak koji je Dodik naveo nije u skladu sa službenim statističkim podacima. Prema posljednjem službenom popisu, Bošnjaci čine oko 13,99 posto stanovništva Republike Srpske.
Činjenica je da je popis iz 2013. jedini službeni i međunarodno priznati popis stanovništva u BiH.
