''Sloboda izražavanja u Bosni i Hercegovini pred ozbiljnim je izazovom još od rekriminalizacije klevete u Republici Srpskoj 2023. godine. Pod prijetnjom krivičnog gonjenja su, sudeći prema krivičnim prijavama, uglavnom građani, a tek u manjem broju novinari'', izjavila je u razgovoru za Fenu zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić.
''Zahvaljujući pritisku javnosti i angažmanu međunarodnih organizacija, za sada su kazne smanjene sa 120 tisuća KM u prvobitnom prijedlogu na maksimalno 6.000 KM. Malo optimizma daje činjenica da je u Reformskoj agendi predviđena obaveza Narodne skupštine Republike Srpske da ponovo dekriminalizira klevetu'', kaže Jurišić.
Podsjeća da će se u ožujku na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske naći Nacrt Zakona o registru nevladinih organizacija, za koji sada vlasti u RS-u tvrde da je usklađen sa europskim standardima za razliku od prethodnog prijedloga, koji je povučen na zahtjev EU izaslanstva u BiH i pod pritiskom javnosti.
U institucijama države formiraju se ili su formirane radne grupe, a imenovani su i pojedinci, uposlenici i državni službenici koji su zaduženi da upozoravaju, ali i potiču institucije da poduzmu mjere na zaštiti novinara.
''Zaštita medija i novinara od pritisaka i prijetnji, te stvaranje okruženja u kojem će mediji raditi bez svakodnevnog financijskog i drugih pritisaka, ne sastoji se samo u izvještavanju o stanju na skupovima u europskim destinacijama poput Bruxellesa i Strassbourga. To zahtijeva stalnu predanost. Nažalost, većina političara u Bosni i Hercegovini medije i dalje doživljava kao sredstvo informiranja, odnosno sredstvo vlastite promocije, te ne razumije ili ne želi da razumije ulogu medija kao korektiva. Zato je veoma važan kontinuirani pritisak i inzistiranje Europske unije i njenih članica da se pitanje statusa medija riješi, po mogućnosti, jedinstvenim zakonskim okvirom'', rekla je Jurišić.
Smatra da je jedan od načina donošenje zakona o transparentnosti medijskog vlasništva, koji bi osigurao uređenje medijskog prostora, a sa druge strane otvorio prostor i za učešće institucija u financiranju i pružanju druge vrste podrške medijima.
''Podsjećam da je Europska unija kao jedan od prioriteta za početak pregovara Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo postavila osiguravanje financijske održivosti javnog RTV sustava.
Kad je riječ o privatnim medijima, vjerujem da će prekid pomoći USAID-a djelomično biti kompenziran podrškom iz fondova EU i zemalja članica Europske unije, te angažiranijoj orijentaciji vlasnika medija ka izvorima financiranja iz realnog sektora.
Nažalost, ne vidim da postoji raspoloženje najvećeg broja donositelja odluka u institucijama da se formiranjem fonda za podršku, npr. istraživačkom novinarstvu, pomogne medijima. Ipak ponovo ističem, ukoliko na tome bude inzistirala Europska komisija, i to pitanje može biti regulirano, mada nisam optimista da se do tog rješenja može doći brzo'', zaključila je Jurišić.
