Opće razočarenje

Što smo dalje od rata, glasača je sve manje

Najveća izlaznost građana BiH na birališta zabilježena je nakon rata
Vijesti / Politika | 01. 10. 2018. u 08:34 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stranke Saveza za pobjedu uvjerene su da će izlaznost 7. listopada biti veća nego prije četiri godine, ali sudeći prema podacima s posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, prognoze im nisu realne.

Najveća izlaznost građana BiH na birališta zabilježena je dvije godine po okončanju rata, kada je na lokalnim izborima 1996. glasovalo nevjerojatnih 87 posto upisanih birača ili njih 2.174.765, što je u današnjem rangu skandinavskih zemalja.

Međutim, nominalno najviše birača pojavilo se odmah nakon rata, na općim izborima 1996. kada je glasovalo 2.509.915 birača. Budući da ih je tada u centralni birački popis bilo upisano čak 3.033.921, procenat izlaznosti 1996. bio je 83 posto. Poređenja radi, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa pravo glasa iskoristi tek oko 1,7 milijuna glasača u cijeloj BiH, piše SrpskaInfo.

Promatrano od 2002, od kada Središnje izborno povjerenstvo BiH vodi preciznije podatke, najveća izlaznost u Republici Srpskoj zabilježena je na lokalnim izborima 2012. – od 59,18 posto, piše Fokus.ba.

Podsjećamo, to su izbori na kojima je SDS uspjela osvojiti najviše načelničkih mjesta u Srpskoj. Tada je u Federaciji glasovalo oko četiri posto manje glasača.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da su dva razloga zbog koga sada glasa manje ljudi nego u poslijeratnim godinama.

''Prvi razlog je to što nisu dobri birački popisa, jer se u njima nalaze svi koji su državljani BiH. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH je daleko manji; u samom startu imate da 20 posto ljudi koji ne živi ovdje, a vode se po knjigama. Dakle, kada kažu da je izlaznost 55 posto, to je 55 od onih svih koji su na biračkom popisu, ali je to realno 75 posto onih koji zaista žive u BiH'', kaže Antić za Srpskainfo.

Podsjećamo, naši državljani izvan BiH pred svake izbore se trebaju registrirati kako bi mogli glasovati poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Prema riječima Antića, drugi razlog manje izlaznosti je taj što su ljudi u BiH postali razočarani političkom ponudom.

''Nisu zadovoljni jer su toliko puta prevareni i razočarani u politiku, zbog čega postoji veliki broj apstinenata. Ili ih ne zanima politika, ili razmišljaju na sljedeći način: glasovao za jedne, druge i treće, a živim još lošije. Dakle, ne vide alternativu i odustaju od izbora, što nikako nije dobro. Bitno je da na izbore izađe što više ljudi, pa ako treba da biraju između više loših i manje loših'', zaključuje Antić.

Mada se u BiH pravo glasa stiče sa 18 godina, malo je onih koji na birališta idu s prvom ličnom ratom. Ogromnu većinu glasača u BiH čine oni preko 30 godina života i njihov procenat u odnosu na sve glasače je oko 82 posto.

Broj žena koje izlaze na izbore je nešto veći od muškaraca, ali je muškaraca više među ovjerenim kandidatima za izbore, u prosjeku 57 posto.

Kopirati
Drag cursor here to close