Svega pomalo

Izetbegović: Čega će biti, a čega neće

'' Imamo uticaja i zato što držimo pozicije sa kojih dopire naša riječ i naš stav, i što sa tih pozicija veoma vrijedno i efikasno rade Šefik Džaferović i Bisera Turković'', kaže Izetbegović.
Vijesti / Politika | 26. 05. 2022. u 15:24 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Neće biti podjele BiH, neće biti rušenja reformi kojima je ojačana država, neće biti negiranja genocida i odlikovanja ratnih zločinaca, neće biti retrogradnih izmjena izbornog zakona. A bit će izbora, bit će nastavka evropskog i NATO puta Bosne i Hercegovine, izgradnje i napretka'', poručio je danas predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović na obilježavanju 32. godišnjice djelovanja SDA.

Dijelove njegova govora prenosimo bez intervencija

Sve je počelo prije 32 godine u ovoj Sali, kada je grupa od 40 hrabrih intelektualaca, umjetnika i poduzetnika odlučila žrtvovati komfor i rizikovati slobodu suprotstavljajući se komunističkom režimu, i osnovati prvu alternativnu političku stranku u BiH.

(…)

Vjerske i političke slobode, višestranačje i parlamentarna demokratija, reafirmacija identiteta, kulture, ime naroda, ime jezika, nezavisnost, cjelovitost, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, odbrana u uslovima potpune blokade i embarga na naoružanje, zatim mirovni sporazum, reintegracija zemlje, briga o stotinama hiljada ranjenih i nezaposlenih, reforme, ekonomski oporavak, izgradnja zemlje - sve je to ostvareno ogromnim naporom

(…)

Projekat „Srpski svet“ na Balkanu je očigledan odgovor, lokalna inačica „Ruskog svijeta“.   I Dodikov pokušaj napada na suverenitet BiH je dio iste, koordinirane priče. Dugo se kuha i priprema novi val velikosrpskog nacionalizma u trokutu Srbija-BiH-Crna Gora. Pokušaj atentata na crnogorskog predsjednika Đukanovića od prije 6 godina, litije i demonstracije, ogromna izdvajanja u vojno jačanje Srbije, poruke koje nam uporno šalje srbijanski ministar Vulin o promjenama granica, procesuiranje branioca Bosne i Hercegovine u Srbiji, ali i u BiH, relativiziranje istine o agresiji, pokušaji izjednačavanje branioca i agresora, blokada državnih institucija,  pokušaj urušavanja reformi koje su u posljednje dvije decenije ujedinile i ojačale državu sa direktnim prijetnjama teritorijalnom integritetu zemlje, sve navedeno je dobivalo na intenzitetu prijeteći da dovede do novog sukoba na Balkanu.

(…)

Nije mi drago govoriti ovakve stvari, i vjerovatno ću biti optužen da izgovaram riječi koje ne služe pomirenju. Ali, opasnije je šutati. Naši roditelji i djedovi su napravili veliku grešku – nisu nas upoznali sa zločinima koji su napravljeni nad Bošnjacima u prvoj polovini XX vijeka, a naročito u Drugom svjetskom ratu. Htjeli su da nas poštede, a uradili su obratno tome – izložili su nas. Nesvjesni i nepripremljeni dočekali smo nove masakre. Nećemo ponoviti tu grešku. Nudićemo ruku pomirenja, ali ćemo govoriti istinu, i ako procijenimo da se sprema novi napad na naš narod, učinićemo sve što je u našoj moći da to spremno dočekamo.

(…)

Za sada se dobro nosimo političkim sredstvima – druga strana pravi galamu, ali u mnogo čemu popušta: jer u ovom mandtu je nastavljen NATO put BiH i 2021 održana velika NATO vježba na Manjači, imenovan je novi saziv CIK, popunjen je Ustavni sud BiH imenovanjem stranog sudije, skinuta je ploča sa imenom Radovana Karadžića na Palama, uklonjena je crkva u dvorištu Fate Orlović, smijenjen je predsjednik VSTV Tegeltija i glavna tužiteljica Gordana Tadić, Visoki predstavnik Inzko je nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida a Christijan Schmidt suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini u RS. Dodik reterira, prestaju verbalne prijetnje cjelovitosti BiH, predomislio se i u vezi nastavka mandata EUFOR - Althea.

(…)

Dodik tvrdi da „međunarodna zajednica radi za muslimane, da udovoljava željama njihovih političara“, a Endrej Plenković kaže da je „skoro nemoguće promijeniti narativ u koji su Bošnjaci ubijedili Evropljane“. Očigledno je da ima istine u ovim tvrdnjama, ali ne zato što mi imamo jake i skupe lobiste uz sebe, ili zato što Evropa, kako to tvrdi Dodik, voli i pomaže Muslimane. Pomažu nam  zato što smo na strani interesa civiliziranog svijeta, što zajednički radimo na izgradnji države koja će garantirati mir i stabilnost u ovom dijelu Evrope, države u kojoj će biti iskorijenjena diskriminacija i uspostavljena puna vladavina zakona.

(…)

Imamo uticaja i zato što držimo pozicije sa kojih dopire naša riječ i naš stav, i što sa tih pozicija veoma vrijedno i efikasno rade Šefik Džaferović i Bisera Turković, praćeni garniturom aktivnih ambasadora, stranačkih aktivista i lobista.

(…)

U borbi protiv velikosrpskog projekta logičan odgovor bi bio saradnja sa hrvatskim  faktorom u BiH, i sa samom Hrvatskom. I kada god smo uspijevali uspostaviti saradnju Bošnjaka, ili preciznije probosanskog faktora sa hrvatskim, stvari su se stabilizirale u korist svih u BiH. Sa HDZ i njihovim predsjednikom to ne uspijevamo jer su se odlučili na postizanje političkih ciljeva pritiskom na Bošnjake, saradnjom sa Dodikom umjesto sa nama, stvaranjem srpsko-hrvatskog sprega koji uključuje i Zagreb i Beograd, koketiranjem sa Rusijom, podrivanjem pozicije Visokog predstavnika i slabljenjem međunarodnog faktora koji stabilizira situaciju u BiH. Cilj HNS je „treći entitet“ ali ne teritorijalni, već institucionalni. Cilj je paritet i trećina vlasti i uticaja za politički blok koji u PS BiH ima tek 5 od 42 ruku. Kroz teze o „legitimnim predstavnicima“ unutar konstitutivnih naroda pokušava se ukloniti konkurencija Hrvata koji nisu pod kontrolom HNS, sputati snaga višestruko jačeg probosanskog bloka koji čine Bošnjaci, ali i multietničnog političkog faktora koji je sam brojniji od HNS. Probosanski blok koji dobiva potporu od skoro 60% birača u BiH bio bi na taj način zbijen u „bošnjačku trećinu“, odnosno kontroliran od dvotrećinskog sprega HDZ/SNSD.

(…)

Godinu dana je trajao pokušaj HDZ-a, potpomognutog SNSD-om, Beogradom i Zagrebom, ali i pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice da se postignu izmjene izbornog zakona koje bi ovo omogućile. Blokade, polublokade, non-paperi, uvrjede, prijetnje cijepanjem BiH, stvaranjem „trećeg entiteta“ su pritisci kojima smo svi bili izloženi. Ja sam dobio i dodatnu dozu, iza zatvorenih vrata, namijenjenu samo meni. Odbranu sam postavio papirom koji sam potpisao u Mostaru – u njemu smo se obavezali na implementaciju svih presuda ESLJP i svih presuda Ustavnog suda BiH. A zatim sam insistirao na deblokadi Federacije BiH, što su pokušali odbiti, ali nisu mogli jer je blokada imenovanja novog saziva Federalne vlade i popune Ustavnog suda F BiH bila isuviše očigledna.

(…)

Dvoumio sam se sve vrijeme da li da prekinem pregovore u reduciranom formatu SDA/HDZ, ali su Predsjedništvo i Kolegij SDA redovito tražili da se sa pregovorima nastavi, da mi ne budemo ti koji odbijamo Brisel i Washington.  Ove odluke su se pokazale ispravnim – kroz proces pregovaranja, koji je mukotrpan i koji svakoga natjera da pokaže pravo lice i namjere, javnost je temeljito upoznala aktere. SDA se potvrdila kao iskusan, konstruktivan i kompromisu sklon partner. Ali i kao pregovarač koji zna „stati na loptu“ i reći NE svakome, kada se dovedu u pitanje interesi države i naroda. Kroz dugotrajan proces pregovaranja dočekali smo i bolje okolnosti po nas, jer vrijeme prije napada na Ukrajinu je bilo izrazito nepovoljno za stabilnost i interese BiH.Ono što ne možemo dati, i na šta nećemo pristati, je nepopravljivi korak unazad, rušenje mukotrpno postignutih reformi , ili prihvatanje izmjena ustava i izbornog zakona koji će ovjekovječiti diskriminaciju dijeleći ljude u BiH  na legitimne i nelegitimne, i koje će ovjekovječiti dvotrećinsku vladavinu etnocentričnih srpskih i hrvatskih stranaka nad probosanskim patriotskim blokom.

(…)

Iza nas su 32 godine intenzivnog rada, napora i borbe. Dugo je to vrijeme, mnogi su otišli na ovaj ili onaj način, kadrovska struktura je bitno starija od one iz 1990, naravno i iskusnija, logično je upitati se – ima li „zamora materijala“, nedostatka energije i vizije u SDA, možemo li se u budućnosti nositi sa problemima koji slijede kao što smo se nosili sa onima koji su iza nas? Dakle – postoje li razlozi za postojanje SDA, hoće li ona biti samo jedna od stranaka u BH političkom spektru ili će nastaviti da bude liderska, patriotska stranka?

(…)

Neće biti podjele BiH, neće biti rušenja reformi kojima je ojačana država, neće biti negiranja genocida i odlikovanja ratnih zločinaca,  neće biti retrogradnih izmjena izbornog zakona. A bit će izbora, bit će nastavka evropskog i NATO puta Bosne i Hercegovine, izgradnje i napretka.

(…)

Po pitanju ekonomije i izgradnje ne zaostajemo za zemljama okruženja. Broj zaposlenih je trenutačno veći nego što je bio prije dvije godine, kada je uveden lock-down zbog širenja pandemije. Federacija BiH je po ekonomskim parametrima, zaduženosti,  životnom standardu stanovnika, ali i po zdravstvenim parametrima zabilježenim u vremenu COVID 19 bitno ispred Republike Srpske. Samo Sarajevo ubere više PDV-a od cijelog Manjeg entiteta.

(…)

Jedna od slika koje su danas prolazile ekranom je i ona koja je „uhvatila“ mene iza Alijinih leđa na osnivačkoj skupštini SDA u ovoj sali. Česte su te slike na kojima stojim iza oca. Na ovoj sam star 33 godine, i unosim stolicu za jednog starijeg gosta. Jedan sam od organizatora Osnivačke skupštine, služio sam nastajućoj stranci kako sam znao i umio. Lijepio sam plakate, vozio oca diljem BiH tokom kampanje, pa kad se sve to završilo, vratio se svom poslu u projektantskoj firmi. Godinu dana nakon toga su me pozvali da se aktivnije uključim u politiku. Nije to bio Alija, bili su to ljudi iz tadašnjeg gradskog odbora SDA. I ja sam prihvatio, i radio vrijedno sve što se od mene očekivalo. A kada preuzmete posao, i ako ga završavate, on vas više neće ostaviti, doći će svuda za vama.

Kopirati
Drag cursor here to close